Najavljujemo

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

06.12. u 10:00, KIOSK,

Oni dolaze...LUKA KUŠEVIĆ - Itinerarij - izložba

06.12. u 12:00, Galerija SC,

V. Jovanović/ P. Pleše: MALA ZABAVA

06.12. u 20:00, Teatar &TD - Polukružna,

Oni dolaze...LUKA KUŠEVIĆ - Itinerarij - izložba

07.12. u 12:00, Galerija SC,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

07.12. u 10:00, KIOSK,

Oni dolaze...LUKA KUŠEVIĆ - Itinerarij - izložba

08.12. u 12:00, Galerija SC,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

08.12. u 10:00, KIOSK,

S. Bary: IN VINO VERITAS

09.12. u 20:00, Kino Forum,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

09.12. u 10:00, KIOSK,

Oni dolaze...LUKA KUŠEVIĆ - Itinerarij - izložba

09.12. u 12:00, Galerija SC,

A. Kreitmeyer: LJUDOVANJE - premijera

10.12. u 20:00, Kino SC - predvorje,

Oni dolaze...LUKA KUŠEVIĆ - Itinerarij - izložba

10.12. u 10:00, Galerija SC,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

10.12. u 10:00, KIOSK,

S. Bary: IN VINO VERITAS

10.12. u 20:00, Kino Forum,

S. Bary: IN VINO VERITAS

11.12. u 20:00, Kino Forum,

A. Kreitmeyer: LJUDOVANJE

11.12. u 20:00, Kino SC - predvorje,

M. Klišmanić / K. Leko: DANTEOV PAKAO: UPRIZORENJE DUŠE - premijera

12.12. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

12.12. u 10:00, KIOSK,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

13.12. u 10:00, KIOSK,

M. Klišmanić / K. Leko: DANTEOV PAKAO: UPRIZORENJE DUŠE

13.12. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

10. MARATON KRATKOMETRAŽNOG FILMA – razni autori

14.12. u 20:00, Kino Forum,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

14.12. u 10:00, KIOSK,

M. Klišmanić / K. Leko: DANTEOV PAKAO: UPRIZORENJE DUŠE

15.12. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

15.12. u 10:00, KIOSK,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

16.12. u 10:00, KIOSK,

10. MARATON KRATKOMETRAŽNOG FILMA – razni autori

16.12. u 20:00, Kino Forum,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

17.12. u 10:00, KIOSK,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

19.12. u 10:00, KIOSK,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

20.12. u 10:00, KIOSK,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

21.12. u 10:00, KIOSK,

GAIA RADIĆ: Babilonski viseći "vrtovi" - izložba

22.12. u 10:00, KIOSK,

About Student centre Zagreb

Student Centre Zagreb was founded in 1957 and now is a multi-functional space in the heart of the city. SC works on improving student living standard on all levels and in cultural activities, through its Department of culture - it organises and produces shows, performances, conferences and workshops in the fields of music, film, visual arts, theatre. The main goal of SC is to create innovative, economic and educational frameworks of cultural production in order to influence cultural practices in Croatia and internationally. Theatre production is manifested in SC’s own theatre - Teatar &TD, founded in the 1960’s, as the opposition to the classical theatres. &TD is not limited by genres and stylistic criteria, which opens up the possibility of establishing new production aesthetics and contemporary forms of co-production, post production and collaboration.

Zadnja izmjena: 18. Siječanj 2022. u 13:10

Kultura promjene

DAVOR PREIS - ...to Chaos? - izložba

STU.
17
Uto
17. Studeni 2020.
Utorak u 12:00
Francuski paviljon
STU.
16
Pon
16. Studeni 2020.
Ponedjeljak u 12:00
Francuski paviljon
STU.
14
Sub
14. Studeni 2020.
Subota u 10:00
Francuski paviljon
STU.
13
Pet
13. Studeni 2020.
Petak u 12:00
Francuski paviljon
STU.
12
Čet
12. Studeni 2020.
Četvrtak u 12:00
Francuski paviljon
STU.
11
Sri
11. Studeni 2020.
Srijeda u 12:00
Francuski paviljon
STU.
10
Uto
10. Studeni 2020.
Utorak u 12:00
Francuski paviljon
STU.
9
Pon
9. Studeni 2020.
Ponedjeljak u 12:00
Francuski paviljon
STU.
7
Sub
7. Studeni 2020.
Subota u 10:00
Francuski paviljon
STU.
6
Pet
6. Studeni 2020.
Petak u 19:00
Francuski paviljon

O TRI TOČKICE, MOŽDA

Posve sam sigurna da eventualni verbalni sklop koji označen s tri točkice prethodi naslovnoj sintagmi ...to Chaos nipošto nije irelevantan.  U svakom slučaju, začuđujući je odnos naslova izložbe i njezina plana. Namjerno kažem plana, a ne primjerice koncepcije, ili sinopsisa. Referiram pritom na raspored predmeta koji je autor izložbe Davor Preis ucrtao na tlocrt kružne građevine – Francuskog paviljona u kojemu bi se za nepunih mjesec dana izložba trebala otvoriti. Taj je plan sve drugo doli kaotičan, a još manje kaotičnima doimaju se objekti koji će u izložbenom prostoru biti postavljeni u preciznim i posve domišljenim međusobnim odnosima. Začuđujući je, dakle, odnos naslova izložbe ...to Chaos i planiranog načina njezine artikulacije. Začuđujući, ali samo u prvi mah. Usredotočim li se na odnos pojmova plana i kaosa isprva ću zaključiti da su oni kontradiktorni i da se međusobno isključuju. Međutim, plan realizacije izložbe hipotetički bi mogao biti osujećen nekom od, u zadnje vrijeme učestalih, blago rečeno, prirodnih nepogoda. Zato u podtekst ovoga teksta upisujem aktualno vrijeme ispisivanja u kojemu razmišljam o galopirajućoj epidemiji Covida-19, podrhtavanju tla koje se još uvijek događa posljedično razornom potresu iz ožujka, o poplavi iz srpnja, i tome pridodajem današnji teroristički napad na zagrebačkom Gornjem gradu. Kaos? I pitam se bi li engleski naslov ...to Chaos shvatila u smislu odnosa nečega (ili nekoga) s kaosom, posvete kaosu, ili specifikacije određenog smjera kretanja – u kaos.

Enciklopedijska natuknica kaže da pojam kaosa u filozofiji podrazumijeva stanje nereda, bez oblika, određenosti, sklada i zakona, podsjećajući pritom da je staro kozmogonijsko naučavanje u kaosu tražilo početak svega, a taj je početak shvaćen kao nesklad i neoblikovanost iz kojeg je poslije nastao svijet kao sređenost – kozmos. Pojam kozmosa otprije je prisutan u referencijalnom polju radova Davora Preisa. 2004. on izvodi instalaciju Prizemljeni Sunčev sustav koja je inkorporiravši i Kožarićevo Prizemljeno Sunce materijalizirala Devet pogleda markirajući u zagrebačkom urbanom tkivu "prizemljene" pozicije Merkura, Venere, Zemlje, Marsa, Jupitera, Saturna, Urana, Neptuna i Plutona. Ako bih krajnje sažeto trebala opisati modalitet pojavnosti objekata kojima je označen čin prizemljenja Sunčeva sustava, rekla bih sofisticirano i diskretno.

Jednakom suptilnošću i uvjerljivom razložnošću Davor Preis komponira i izložbu ...to Chaos pri čemu je dispozicija predmeta koji definiraju njezin unutarnji i vanjski ophod svojevrsna rezonanca kružne putanje obodnog zida građevine unutar koje su ti predmeti izloženi. Unutrašnji prsten markiran je s tri naoko identična, na jednaku međusobnu udaljenost vertikalno postavljena objekta istih dimenzija. Posrijedi su tri slikarska slijepa okvira poduprta niskim drvenim stalkom koji ih održava u vertikalnoj poziciji.  Na svaki je okvir, poput slikarskog platna, napeta bijela tekstilna površina. Ovdje vizualno identično nije supstancijalno isto, a razlika je perceptibilna na haptičkoj razini. Potrebno je dotaknuti napetu površinu da bi ono što je jedva vidljivo postalo jasno opipljivo. Takvim oprimjerenjem nužnosti bliskog fizičkog susreta živog tijela s onim što mu se konvencionalno postavlja na distancu potrebnu za opservaciju, Preis intonira temu vremenitosti, a zajedno s njom artikulira i niz pitanja o zanemarenim, nevidljivim povijestima.

Konkretno, tri bijela "monolita" postavljena u središte Francuskog paviljona teksturom vlastite materičnosti ispisuju svojevrsnu povijest tekstila. Prvi je tkanina – pamučno platno.  Ono nastaje u procesu tkanja u kojemu potka i osnova bivaju komprimirane. Arheološki nalazi potvrđuju postojanje tkanine u razdoblju neolitika, a postoje indicije da je tehnologija tkanja primjenjivana već i u paleolitiku. Na drugi slijepi okvir napeto je poliestersko pletivo. Za razliku od pravog kuta kao temeljnog postulata tkanja, pletivo nastaje ručnim ili strojnim povezivanjem očica – petlji. Pretpostavlja se da su pletivo oko 1000 godine pr.n.e. izumili nomadi iz Arapske pustinje. Pletenje je potom prakticirano u Egiptu odakle je u 11. stoljeću preko Španjolske stiglo do Francuske i Italije gdje je već u kasnom srednjem vijeku zabilježeno postojanje pletačkih cehova. Treći tekstilni objekt kojim Davor Preis u Francuskom paviljonu naznačuje kronološki slijed događaja, načinjen je od reteksa – netkanog tekstila koji nastaje termičkim lijepljenjem tankih polipropilenskih vlakana. Nalik je papiru i proizvod je 20. stoljeća.

Ovom unutrašnjem prstenu sučeljen je vanjski, markiran postavom tri panoa na kojima se događa vizualizacija pojma bicikla. Na prvom je panou digitalna grafika koja reprezentira bicikl u mjerilu 1:1, na drugom je ovješen bijeli Bianchijev bicikl proizveden 1980-ih godina, a na trećem su tri monitora na kojima se prikazuje snimka onoga što je kamera pričvršćena za upravljač bicikla vidjela tijekom triju vožnji, manje-više istom gradskom rutom: u svitanje, za dana, i noću. I ne radi se ovdje o relacijskom sklopu koji bi bio performativno analogan Kosuthovom seminalnom radu One and Three Chairs (1965.). Jer, poput triju tekstilnih "monolita" koji eksponiraju razliku u strukturi materijala nastalu primjenom različitih tehnologija u proizvodnji tkanine (pravi kut), pletiva (petlja) i reteksa (kaotični raspored vlakana), i biciklistička "vinjeta" fokusira dijalektiku reda i kaosa.

Davor Preis je pasionirani kolekcionar bicikala, biciklist i istraživač grada. Bicikl je devetnaestostoljetni izum, a viđenje biciklista bitno se razlikuje od pogleda flâneura. Između 2013. i 2016. nastaje njegov rad Towning u kojemu je tijekom svih svojih vožnji biciklom koristio GPS uređaj, a ono što je uređaj zabilježio iscrtao je na Google Earth karti Zagreba. Preisovim riječima: "niz od par stotina ruta gradske vožnje na karti čini interesantnu mrežu, 'krvotok mojeg kretanja'."[1]

 

Pišući Pohvalu biciklu antropolog Marc Augé dovodi u vezu bicikl i teoriju kaosa. Ovako:

" 'Efekt okretanja pedale': to je novi izraz u modi. On je zamijenio izraz 'efekt leptira'. Rado podsjećamo na govor meteorologa Lorenza iz 1972. godine i na provokativno pitanje koje mu je poslužilo kao naslov: '...može li trepet krila leptira u Brazilu dovesti do uragana u Teksasu?' Stručnjaci u društvenim znanostima pitaju se da li se teorija kaosa danas još utemeljenije odnosi na svjetsku aktualnost. S istančanim smislom za retrospektivnu predvidljivost koja ih često karakterizira, primijetili su da je možda sve krenulo jednog dana od općinske inicijative jednog grada sjeverne Europe, te postalo službeno, i na neki način obranilo, prvi okretaj pedale nekog gradskog šetača. Taj primjer se, kako smo vidjeli, proširio u Francuskoj, najprije u nekim manjim gradovima, potom u Lyonu, Parizu i ubrzo u svim francuskim gradovima, ali još više u svim velikim svjetskim metropolama. To vodi do očite promjene kvalitete života i do poboljšanja ekološke situacije na Zemlji, ali kolateralni efekti su zapravo zadivljujući, posebno u socijalnoj i političkoj sferi. Klasne razlike se smanjuju ili nestaju. Naftne sile imaju sve manje klijenata i posljedično tome, što oduševljava materijalistički orijentirane promatrače, religijski prozelitizam se stišava. Sve se događa kao da je biciklistički politeizam potkopao naftni monoteizam."[2]

Augé koji u prvoj rečenici knjige tvrdi kako se ne može izreći pohvala biciklu a da se ne govori o sebi, prethodno citirani ulomak ispisuje u poglavlju naslovljenom Utopija. Svojevrsna historijska transverzala koju prepoznajem u Preisovom razgovoru s izložbenim prostorom vodi me fotografiji interijera Francuskog paviljona snimljenoj

1930-ih, koju pronalazim na internetu[3]. To remek djelo moderne arhitekture sagrađeno je 1937. kao izložbeni paviljon Republike Francuske u sklopu tadašnjeg Zagrebačkog zbora, preteče Zagrebačkog velesajma. Snimka svjedoči da su Francuzi u njemu izlagali najnovije modele automobila, natkriljene avionom. Osamdesetak godina poslije Davor Preis zamjenjuje ih biciklom.

I naposlijetku, Alfred Jarry utemeljitelj patafizike kao znanosti imaginarnih solucija i ideator teatra apsurda, pisac bez čijeg Kralja Ubua ne bi bilo ni Duchampovih rotoreljefa, običavao bi sjesti na bicikl i voziti se ulicama Pariza dok ne bi pao od iznemoglosti.

(U Zagrebu, listopad 2020., Leonida Kovač



[1] http://www.daworp.com/izlozbe/towning-zg.php?lang=hr, (pristup 15.10.2020.)

[2] Marc Augé, Pohvala biciklu, (prev. Nataša Medved), Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2010., str. 60-61.

[3] https://vintagezagreb.net/#c0336de3-1d77-c400-224a-3ff904277acd, (pristup 15.10. 2020.)

--------------------------------------------------------------------

BIOGRAFIJA

Davor Preis rođen je 1966. u Zagrebu, Hrvatska. Diplomirao je na Tekstilno tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer oblikovanja. Član je HDLU-a.

SAMOSTALNE IZLOŽBE

 

Galerija Matice hrvatske, Towning / SELFIE dislocated performer & located audience, studeni 2016.

Galerija CEKAO, Orbits/ORBIT 59 – 738, ožujak 2012.

Dom HDLU-a, Galerija Bačva, Orbits/FIRST ORBIT, siječanj 2010.

Galerija Forum, RETROSPECTIVE OF DAVOR PREIS, rujan 2007.

Moderna galerija, Studio Josip Račić, NINE VIEWS, rujan 2004.

Galerija SC, HAVE YOU EVER SEEN DIABLO? - integral, svibanj 2003.

Škola primijenjenih umjetnosti, Sarajevo, BiH, THINK ABOUT..., travanj 2003.

Galerija Karas, WHAT MAN CAN DO WITH ONE FINGER?, studeni 2002.

Galerija Švicarska kuća, WOULD YOU LIKE...2, rujan 2001.

Galerija Zlati ajngel, WOULD YOU LIKE...1, rujan 2001.

Galerija Matice hrvatske, LANDSCAPERS, lipanj 2001.

Galerija CEKAO, ...TRENDS ARE SHEETS..., travanj 2001.

Klub Gjuro II, PANIC IN PITROID, prosinac 2000.

Galerija VN, OUTSIDER, lipanj 2000.

 

SKUPNE IZLOŽBE

 

6. Hrvatski trijenale grafike, Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, ORBIT 124 – 442, lipanj 2012.

Illuminators, Yekaterinburg, Rusia, VIEW TWO, travanj 2008.

Vukovarski salon, Vukovar, HOPE & GLORY II, srpanj 2006.

39. Zagrebački salon, Zagreb, CONDOR II, lipanj 2005.

Izložba likovnih umjetnika, Zagreb, COM, siječanj 2005.

IV Salon y Coloquio Internacional de Arte Digital, La Habana, Cuba, HAVE YOU EVER SEEN DIABLO?, lipanj 2002.

37. Zagrebački salon, Zagreb, HOPE & GLORY I, siječanj 2002.

Zlatarska paleta, Zlatar, TWO PANICS, travanj 2001.