Kultura promjene

D.B. Indoš/T. Vrvilo: FANTOM PLANINŠAK

SIJ.
29
Pet
29. Siječanj 2016.
Petak u 21:00
Teatar &TD - Velika — 15kn
SIJ.
28
Čet
28. Siječanj 2016.
Četvrtak u 21:00
Teatar &TD - Velika — 15kn

D. B. Indoš/T. Vrvilo: FANTOM PLANINŠAK

Autori: Damir Bartol Indoš & Tanja Vrvilo

Izvođači-šahtofonisti: Vilim Matula, Tanja Vrvilo, Damir Bartol Indoš

Glazba: Ivan Bilosnić Bic - guitar, Nino Prišuta - bas, Ratko Danilović Racak - udaraljke

Film: Gaetano Liberti, Luciano Pérez Savoy, Michael Szekelyhidi

Svjetlo: Damir Kruhak

Majstor: Ivica Bačun

Izvori: Josip Horvat Pobuna omladine 1911. -1914. (1967. | Gordogan 2006.), Albert Bazala O slobodi volje (1910.), Ivana Rossi Osnovne misli filozofije Henri Bergsona (1916.), Elly Ebenspanger Problem slobodne volje (1939.), Gaston Bachelard Plamen voštanice (1961.), Narodne novine (Zagreb, 1912.), Gajo Petrović Logika (1963.), Eyal Weizman Najmanje od svih mogućih zala (2011.), Gang of Four, Lene Lovich

Premijerno izvedena 25. lipnja 2015. / Facebook event

Projekt su podržali: Ministarstvo kulture RH, Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Zaklada Kultura nova

U sklopu dokumentarističke trilogije Svaka revolucija je bacanje kocke, u razdoblju od 2010. do 2014. izvodili smo tri povezane predstave Cefas, Američki atentator i Tosca 914, dekonstruirajući povijesne fragmete o trojici atentatora u Hrvatskoj u vrijeme Austro-Ugarske u razdoblju 1912.-1914. Naše predstave su proizašle iz posljednjeg rukopisa povjesničara Josipa Horvata o pobuni omladine uoči Prvog svjetskog rata, izvornog naslova Četvorica atentatora. Slučaj četvrtog atentatora ispao je iz našeg trijaloškog sistema po svojem metapolitičkom korijenu, napinjajući se u rasponu između psihičke uzročnosti i logičke normalnosti, između minimuma nužnosti i maksimuma zahtjeva, Planinšak je učinio svoju aktivističku želju fantomskom, približivši se nestvarnom postajanju.

Slučaj Planinšak je sablasnog karaktera, pitanje je da li je to uopće bio pokušaj atentata ili se radilo o samoubojstvu atentatom i slobodnim padom koje se dogodilo na noćnoj plinskoj svijetiljci preko puta Banskih dvora na Markovom trgu 1912. godine, početkom studenoga. Situacija koju je proizveo Planinšak popevši se na plinsku svjetiljku, pucajući na prozorsku siluetu i pucajući u sebe, preduhitrila je funkcionare disciplinarnog društva u izvršavanju njihove dužnosti procesuiranja čina političkog atentata, stvar je iz društvenog stanja transformirana u čisto postbiološko stanje, atentator trenutno postaje Matoševim umrlikom. Fantomska priča radi s intenzitetima prethodnih triju činjeničnih priča, pamćenjem pojedinaca i grupa koji su ostvarili mogućnost da politiziraju svoj čin, njihova iznenadna ubrzavanja u metalogici slobodne volje dolaze u najveću blizinu Planinšakove iznenadne sporosti.