Alternative content

Danas

... bez programa ...

About Student centre Zagreb

Student Centre Zagreb was founded in 1957 and now is a multi-functional space in the heart of the city. SC works on improving student living standard on all levels and in cultural activities, through its Department of culture - Culture of Change it organises and produces shows, performances, conferences and workshops in the fields of music, film, visual arts, theatre, radio. The main goal of SC is to create innovative, economic and educational frameworks of cultural production in order to influence cultural practices in Croatia and internationally. Theatre production is manifested in SC’s own theatre - Teatar &TD, founded in the 1960’s, as the opposition to the classical theatres. &TD is not limited by genres and stylistic criteria, which opens up the possibility of establishing new production aesthetics and contemporary forms of co-production, post production and collaboration.

Zadnja izmjena: 09. Svibanj 2017. u 12:00

apap EU kulture programme

Kultura promjene

Drugi kadar: SIGURNOST - izložba

SRP.
8
Sub
8. Srpanj 2017.
Subota u 10:00
Galerija SC
SRP.
7
Pet
7. Srpanj 2017.
Petak u 12:00
Galerija SC
SRP.
6
Čet
6. Srpanj 2017.
Četvrtak u 12:00
Galerija SC
SRP.
5
Sri
5. Srpanj 2017.
Srijeda u 12:00
Galerija SC
SRP.
4
Uto
4. Srpanj 2017.
Utorak u 12:00
Galerija SC
SRP.
3
Pon
3. Srpanj 2017.
Ponedjeljak u 12:00
Galerija SC
SRP.
1
Sub
1. Srpanj 2017.
Subota u 10:00
Galerija SC
LIP.
30
Pet
30. Lipanj 2017.
Petak u 12:00
Galerija SC
LIP.
29
Čet
29. Lipanj 2017.
Četvrtak u 12:00
Galerija SC
LIP.
28
Sri
28. Lipanj 2017.
Srijeda u 12:00
Galerija SC
LIP.
27
Uto
27. Lipanj 2017.
Utorak u 20:00
Galerija SC

27. 6. – 8. 7., Galerija SC / Atendaj event!

Radno vrijeme pon-pet od 12-20h te sub od 10-13h.

Izložba predstavlja rezultate fotografske radionice Drugi Kadar koje objedinjuje tema Sigurnost. Pojam iznad svega predstavlja jednu od temeljnih ljudskih potreba - prema Maslowljevoj hijerarhiji, sigurnost slijedi one osnovnije, fiziološke potrebe, koje čine hrana, voda i zrak. Od privatnosti, preko virtualnog, do javnosti, sigurnost je preduvjet za kvalitetan život.

Inia Herenčić

Biti siguran u sebi sadrži dvojnost - osjećaj podrazumijeva prijetećeg “drugog” - “drugi” koji je promjenjiv, nestalan, ovisan o vremenu, prostoru i individui. Sigurnost kao stalnu kategoriju, čiji se karakter ne mijenja možemo uvidjeti tek u njezinoj odsutnosti.

Nesigurnost povodom društvenih mijena nameće se pojedincu unatoč, a možda upravo i zbog nametnute mu uloge pasivnog promatrača. Hipotetska ili pak stvarna prijetnja dovodi u pitanje kontrolu pojedinca nad vlastitom sudbinom unutar zajednice. Ivana Jagušić problematizira vojnu paradu nedavno održanu u Zagrebu dovodeći u pitanje građanski glas u državnim odlukama, dok Vedran Matica pitanje građanske sigurnosti vodi do apsurda postavljajući nadzorne kamere na osamljena ili napuštena mjesta. O javnom prostoru progovara i rad Ante Klečine koji dokumentira derutne željezničke postaje u Hrvatskoj kao nesigurne prostore u kojima su obitelji našle dom, time spojivši javnu prijetnju s intimnom sigurnošću.

Ivana Jagušić

Između privatnog i javnog nalazi se rad Petre Dinjaški. Umjetniku/ici egzistenciju osigurava romantičarski pojam inspiracije, neopipljive aure koja omogućuje stvaranje. Fotografijama vizualno reprezentira nedohvatljivu i nestabilnu auru umjetnika/ice - entitet koji prema tom shvaćanju, izgubljen, ruši njegov identitet.

Poslovni život tematizira i Maja Medenjak radom o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu koja uz namještene, estetizirane fotografije mrtvih riba pridodaje citate neprimjerenih izjava muških kolega s posla. Potiskivanje komentara događa se u svrhu osiguravanja radnog mjesta, gubitak kojeg vodi u egzistencijalnu ugroženost prikazanu pak na fotografijama Gorana Novosela. Sigurnost doma nakon gubitka posla postaje čekaonica u kojoj počinjemo opažati svaki dotad neprimijećen detalj. Prostor doma kao otjelovljenje pojma sigurnosti ovdje je destabiliziran.

Edita Sentić

Davor Konjikušić, s druge strane, svjesno iskrivljuje. Fragmentirajući poznatu i nepoznatu okolinu uspostavlja novu strukturu postavljajući je u neistražene odnose. Inia Herenčić također pojam sigurnosti smješta pod okrilje doma - s jasnom vizurom onoga što sigurnost za nju predstavlja: obitelj. U radu dokumentira obiteljsku svakodnevicu i izlete, gdje osnovnog promatrača i promatranog pridaje ulozi svojih kćeri. One su točka stabilnosti i nestabilnosti, sigurnosti i nesigurnosti. Prijetnja odrastanja, izolacije i distanciranja dominantna je tema i u radu Edite Sentić, koja gotovo voajerski fotografira svoga sina tinejdžerske dobi. Pomak u roditeljstvu događa se kako u kontroli sigurnosti djeteta koje postaje samodostatno tako i u dosadašnjem prisnom odnosu majke i sina.

Vedran Matica

Izloženi radovi razlažu temu sigurnosti polazeći od vlastitih okupacija, odnosno onoga što za njih sigurnost znači. Ako možemo zaključiti da sigurnost podrazumijeva isti osjećaj za svakoga, onda slijedi da je ono individualno, što ih razlikuje, upravo “ono drugo” koje prijeti njihovoj sigurnosti. Javni život, od svijeta, države do karijere, i osobni, koji je u nerazdvojnoj vezi s pojmom doma - svi su, na svoj način, pod stalnom prijetnjom promjene, nestanka ili odmaka.

Klara Petrović i Luja Šimunović

Ulaz besplatan.