Danas

... bez programa ...

About Student centre Zagreb

Student Centre Zagreb was founded in 1957 and now is a multi-functional space in the heart of the city. SC works on improving student living standard on all levels and in cultural activities, through its Department of culture - Culture of Change it organises and produces shows, performances, conferences and workshops in the fields of music, film, visual arts, theatre, radio. The main goal of SC is to create innovative, economic and educational frameworks of cultural production in order to influence cultural practices in Croatia and internationally. Theatre production is manifested in SC’s own theatre - Teatar &TD, founded in the 1960’s, as the opposition to the classical theatres. &TD is not limited by genres and stylistic criteria, which opens up the possibility of establishing new production aesthetics and contemporary forms of co-production, post production and collaboration.

Zadnja izmjena: 09. Svibanj 2017. u 12:00

apap
Re-Imagine Europe
Re-Imagine Europe

Kultura promjene

Filmske (pri)povijesti: Nadzor nad svijetom

OŽU.
9
Pet
9. Ožujak 2018.
Petak u 20:00
MM Centar — Besplatno

9. 3. u 20 sati u MM centru / Ulaz besplatan

Pretposljednja epizoda Godardovih (Pri)povijesti fokusirana je na Alfreda Hitchcocka koji je, za Godarda i novovalne autore, „najveći tvorac formi 20. stoljeća“. O povijesti i budućnosti filma te forme koja misli, 9. 3. u 20 sati u MM centru, razgovaramo s filmskom kritičarkom Dianom Nenadić i filmskim teoretičarem Nikicom Gilićem. Razgovor moderira Višnja Vukašinović.

Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na istoimenom projektu Jeana-Luca Godarda koji je kroz četiri filmska video eseja, od kojih je svaki podijeljen u dva poglavlja, predstavio jedan mogući pogled u povijest sedme umjetnosti. Ključne karakteristike njegova monumentalnoga pothvata – pluralnost, otvorenost i shvaćanje filma kao forme koja misli – bit će niti vodilje ovoga projekta. Francuski je redatelj, naime, tijekom deset godina, od 1988. do 1998., sastavljao izuzetno kompleksan video kolaž iz nepreglednoga mora arhivskih materijala koje je kombinirao s prizorima iz filmskih klasika, kao i igranim scenama snimljenima direktno za serijal. Rezultat je 258 minuta dug esej o prirodi samoga medija, kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti samoga 20. stoljeća, čiji je diskurs posvema interpretativno otvoren te misaono poticajan u smislu generiranja novih načina promišljanja postojećih paradigmi. Godard karakterizira film kao formu koja misli, u tom smislu definirajući pokretne slike kao jedno od esencijalnih ishodišta za naše samorazumijevanje. Danas kada se medij nalazi na kraju jedne od svojih najvećih prekretnica, tranzicije iz analognoga u digitalno, čini se vitalnim preispitati njegovu povijest i tako kontekstualizirati izazove sadašnjosti te se pripremiti za neizvjesnosti koje donosi budućnosti.

Diana Nenadić rođena je u Splitu, diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti. Magisterij amerikanistike je, kako sama kaže, neslavno zapustila zbog ljubavi prema životu odnosno – golom preživljavanju. To je kompenzirala gomilom članaka rasutih po eteru i raznim tiskovinama, krenula je i s prevođenjem i objavljivanjem tekstova stranih autora te s uređivanjem knjiga o filmu za Hrvatski filmski savez. Uz ta tri posla, a u situacijama kino-otimačine, organizira akcije, ima obitelj, a dogodi se da stigne i u kino. (Preuzeto s filmski.net)

Nikica Gilić rođen je 1973. u Splitu, gdje je završio srednju školu. Upisao je studij komparativne književnosti i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. Diplomirao je 1997., upisavši potom poslijediplomski studij književnosti, a od 1998. radi na Odsjeku za komparativnu književnost. Magistrirao je 2003. temom “Filmološki aspekti naratologije”, a doktorirao 2005. temom “Filmska genologija i tipologija filmskog izlaganja” (u oba rada mentor mu je bio profesor Ante Peterlić). Zanimaju ga povijest filma, filmska genologija, filmska naracija, postmoderna i druge teme. Predaje kolegije iz teorije i povijesti filma na Odsjeku za komparativnu književnost i Akademiji dramske umjetnosti. Sudjelovao je na više međunarodnih simpozija (u Splitu, Zagrebu, Zadru, Szegedu, Berlinu, Grazu, Temišvaru, Parizu, Washingtonu, Chicagu, Beogradu i Beču), kao i na domaćim simpozijima (u Zagrebu i Rovinju). Držao je javna predavanja o filmskoj umjetnosti i sudjelovao na popularizacijskim tribinama diljem Hrvatske, te u Beogradu, Leipzigu i Skopju. Održao je gostujuća predavanja na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu i sveučilištima u Regensburgu i Konstanzu (Njemačka), potom u Grazu (Austrija) te na Sveučilištu T. Masaryka u Brnu (Češka). Glavni je urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa, član uredništva Književne smotre i njemačkog internetskog časopisa Apparatus, član savjeta časopisa Ubiq i Autsajderski fragmenti te član Vijeća festivala Animafest Zagreb. Bio je umjetnički savjetnik za dokumentarni film pri HAVC-u i član žirija više filmskih festivala i revija (npr. Pula, ZagrebDox, Dani hrvatskog filma u Zagrebu, Mediteran film festival u Širokom Brijegu) te član Nadzornog odbora Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Član je Vijeća Društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog društva filmskih kritičara. Godine 2015. postao je pridruženi istraživač na Doktorskoj školi za Istočnu i Jugoistočnu Europu Sveučilišta u Regensburgu i Sveučilišta Ludwig-Maximilans u Münchenu.