Najavljujemo

N. LAPID: SINONIMI- projekcija

15.01. u 20:00, Kino Forum,

I. Penovic: KATALONAC

15.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

15.01. u 17:00, Galerija SC,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

16.01. u 16:00, Galerija SC,

N. LAPID: SINONIMI- projekcija

16.01. u 20:00, Kino Forum,

J. Sedlar: HELOISE I ABELARD

16.01. u 20:00, MM Centar,

I. Penovic: KATALONAC

16.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

J. Sedlar: HELOISE I ABELARD

17.01. u 20:00, MM Centar,

N. LAPID: SINONIMI- projekcija

17.01. u 20:00, Kino Forum,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

18.01. u 16:00, Galerija SC,

O. Frljić: MRZIM ISTINU!

19.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

19.01. u 16:00, Galerija SC,

O. Frljić: MRZIM ISTINU!

20.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

20.01. u 16:00, Galerija SC,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

21.01. u 16:00, Galerija SC,

N. LAPID: SINONIMI- projekcija

22.01. u 20:00, Kino Forum,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

22.01. u 16:00, Galerija SC,

N. LAPID: SINONIMI- projekcija

23.01. u 20:00, Kino Forum,

I. Penovic: PROCES KAFKA

23.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

23.01. u 16:00, Galerija SC,

N. LAPID: SINONIMI- projekcija

24.01. u 20:00, Kino Forum,

I. Penovic: PROCES KAFKA

24.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

25.01. u 16:00, Galerija SC,

Ivan Kovačević: MENTALNE MAPE -izložba

26.01. u 16:00, Galerija SC,

J. TRIET: SIBY - projekcija

29.01. u 20:00, Kino Forum,

O. von Horváth/ R. Racz: NEPOZNATA IZ SEINE feat Porto Morto

29.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

O. von Horváth/ R. Racz: NEPOZNATA IZ SEINE feat Porto Morto

30.01. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

J. TRIET: SIBY - projekcija

30.01. u 20:00, Kino Forum,

J. TRIET: SIBY - projekcija

31.01. u 20:00, Kino Forum,

About Student centre Zagreb

Student Centre Zagreb was founded in 1957 and now is a multi-functional space in the heart of the city. SC works on improving student living standard on all levels and in cultural activities, through its Department of culture - Culture of Change it organises and produces shows, performances, conferences and workshops in the fields of music, film, visual arts, theatre, radio. The main goal of SC is to create innovative, economic and educational frameworks of cultural production in order to influence cultural practices in Croatia and internationally. Theatre production is manifested in SC’s own theatre - Teatar &TD, founded in the 1960’s, as the opposition to the classical theatres. &TD is not limited by genres and stylistic criteria, which opens up the possibility of establishing new production aesthetics and contemporary forms of co-production, post production and collaboration.

Zadnja izmjena: 09. Svibanj 2017. u 12:00

apap
Re-Imagine Europe

Kultura promjene

Galerija SC: Mitar Matić

TRA.
14
Sub
14. Travanj 2012.
Subota u 10:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
13
Pet
13. Travanj 2012.
Petak u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
12
Čet
12. Travanj 2012.
Četvrtak u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
11
Sri
11. Travanj 2012.
Srijeda u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
10
Uto
10. Travanj 2012.
Utorak u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
7
Sub
7. Travanj 2012.
Subota u 10:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
5
Čet
5. Travanj 2012.
Četvrtak u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
4
Sri
4. Travanj 2012.
Srijeda u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
3
Uto
3. Travanj 2012.
Utorak u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
TRA.
2
Pon
2. Travanj 2012.
Ponedjeljak u 12:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
OŽU.
31
Sub
31. Ožujak 2012.
Subota u 10:00
Galerija SC — Ulaz slobodan
OŽU.
30
Pet
30. Ožujak 2012.
Petak u 20:00
Galerija SC — Ulaz slobodan

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe MITAR MATIĆ: Prije skoka u petak, 30. ožujka 2012., u 20 sati u Galeriji SC

Izložba je otvorena do 14. travnja 2012. / radnim danom od 12 do 20 sati / subotom od 10 do 13 sati.



Čovjekov je strah da će ga drugi vidjeti dok spava.

O snu i o tom strahu pisao je Vladan Desnica u romanu Proljeća Ivana Galeba, kao o trenutku nezaštićenosti, nemogućnosti svjesnog suočavanja sa svijetom, jer: „lica spavajućih ne lažu: tek na njima vidimo pravu bijedu njihovih sopstvenika [...] Kad san izgladi našu lažnu krabuljsku nacerenost, kad poravna grimasu bora složenih u osmijeh, kad popusti grč hotimičnosti – kako li tad iz skrovitih dubina ispluta na lice prisna briga čovjekova, njegov rođeni udes [...] Prisustvo nijemih dubina podsvijesti u kojima se biće spaja sa praiskonskim, pomalo ispliva na površinu, i u nama budi neku jezu antidiluvijalne pustoši.

Slikar Mitar Matić u svome se dosadašnjem radu bavio stanjima koje bismo nazvali graničnim situacijama percepcije. Tematski, bili su to brodovi na pučini, uglavnom u sutonu; formalno, riječ je bila o slikama satkanim od sitnih mrlja boje (što podsjeća na tradiciju divizionizma) koje u našoj predodžbi stvaraju prizor. I čvrsta značenja slika dodatno zamućena dvosmislenim nazivima, i čvrste konture prikazanih objekata izmicale su našem jednoznačnom poimanju. I ove slike bave se sličnom temom prikazujući ljude u trenutku spavanja. Naziv izložbe Prije skoka sugerira san (i polusan) kao razdoblje prelaska iz svjesnog u nesvjesno.

Slikarev rukopis ostaje isti kao i u dosadašnjem ciklusu brodova – on slika u nizu malih mrlja boja različitih nijansi koje u gledatelja stvaraju dojam punog prizora. Taj „poentilistički“ način korespondira s nesigurnošću motiva i zanimanjem za nešto što je neuhvatljivo, što stalno izmiče našoj logici i zdravorazumskom sudu – to je logika sna u kojemu se prostori i situacije nelogično povezuju i proizlaze jedna iz druge, pa se pitamo koja je čvrsta nit za koju se možemo uhvatiti. Slikanje u mrljama koje u našem mozgu balansiraju između slike koju shvaćamo „površinski“ i iluzionističkog prikaza, također nas podsjećaju na nemogućnost definicije i čvrstog određenja statusa bilo čega. Kolorit ovih slika čine nijanse plave boje koja varira tonove i intenzitet te sugerira umirenje koje nosi san. Matićevi brodovi u sutonu iz prethodnog ciklusa dobivaju u slikama sna svoj logičan nastavak, jer plave boje također odgovaraju sutonskom koloritu, dok gustoća mrlja na platnu sugerira i „gustu atmosferu“ tog doba dana koje je i samo neodređeno jer je „između dana i noći“.  Slike su gotovo monokromne, a njihova materija sastoji se od nijansiranja plave i uglavnom bijele pozadine koja služi kao podloga koloristički izgrađenim masama. Plava boje ima jak kromatski učinak na cjelokupni kolorit bilo koje slike pa „utapanje“ u plavoj čest je motiv slikarstva koje teži meditativnosti (recimo Yves Klein, ili u nas Anto Jerković).

O nesigurnosti svega u ljudskom životu govore i često nimalo laskave poze modela koji ne upravljaju svojim facijalnim gestama. Njihove su svakodnevne maske skinute i oni su prepušteni ne-logici snova u kojoj se često i poništava sve ono što ljudi misle da jesu, ili bi željeli biti. Gubitak je kontrole potpun i što se tiče sadržaja sna, i što se tiče forme spavača. Ta nelogičnost, repetitivnost i monotonija sna formalno je dobro sugerirana na ovim platnima (u načinu slikanja, boji), slično kao i u Legendi o spavačima, kratkoj priči Danila Kiša koja dočarava trenutke polusvijesti i gotovo halucinantne vizije usnulih.

Primjerice, akt čovjeka koji spava na neodređenoj draperiji kao da gubi svu materijalnost u boji i jedino što asocira neku ljudsku tvar je nježni vrlo blago ružičasti inkarnat (slikan istim rukopisom), međutim toliko suptilan da se gotovo gubi u sivoj ili bijeloj nijansi. San naslikanog, kao i njegov položaj tijela, produkt je slučajnosti, a zahvaljujući njegovoj golotinji on je i dvostruko izložen našemu pogledu, objektiviziran i (na razini teme) kao gol uspavani čovjek, ali i kao niz obojenih točkica, fenomen svjetlosti koji nam se predstavlja (što zapravo i jesu sve slike, ali i sve realne stvari). Nemogućnost poznavanja njegova unutarnjeg svijeta (za razliku od recimo psihološki vjernih portreta) još nam dodatno udaljuje tog čovjeka od našega iskustva i stavlja na drugu stranu svakodnevnog razumijevanja. Neki naslikani ljudi imaju neutralan izraz, neki nespokojan kao helenistički, isto tako usnuli Faun Barberini.

Glazbena je podloga izložbe skladba Briana Ena iz 1978: Ambient 1: Music for airports koja svojim tonovima korespondira i sa samim načinom umjetnikovog pristupa slikarstvu. Ponavljanje melodije sugerira statičnost, i čak monotoniju, koju proizvodi inzistiranje na plavome koloritu (ne monotoniju slike, nego monotoniju statičnosti), a vrlo kratke note mrljice boje na ovim platnima.

Vrlo zanimljiv pristup prikazivanju stvarnosti, koji se zapravo neprestano od nje odmiče, dok joj istovremeno ostaje uporno vjeran, obećava da ćemo od Mitra Matića moći očekivati još puno osvajanja novih slikarskih zemalja, bilo da će nas do njih odvesti brodovima, ili silaskom u svijet sna.

 

Feđa Gavrilović

 

MITAR MATIĆ (1981. Rijeka)

2005. diplomirao slikarstvo na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu u klasi prof. Gorkog Žuvele. Član HDLU-a Rijeka i HDLU-a Zagreb.

Samostalne izložbe:

2011. Interpretacije nisu moguće, Salon Galić, Split

Galerija Matice hrvatske Zagreb

2006. Rezonanca 2 (sa Sunčicom Fradelić), Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb

2005. Slike, Galerija OK, Rijeka

Salon Galić, Split

 

Skupne izložbe:

2011. The Office Gallery – Millenium Development Goals, Svjetska banka, Zagreb

2009. Pluralizmi, Palača Milesi, Split

2008. Prostor za novi dijalog, MSU Vojvodine, Novi Sad

Izložba hrvatskog dizajna 0708, Zagrebački velesajam, Zagreb

 

mitarmatic@gmail.com

www.artreview.com/profile/MitarMatic