About Student centre Zagreb

Student Centre Zagreb was founded in 1957 and now is a multi-functional space in the heart of the city. SC works on improving student living standard on all levels and in cultural activities, through its Department of culture - Culture of Change it organises and produces shows, performances, conferences and workshops in the fields of music, film, visual arts, theatre, radio. The main goal of SC is to create innovative, economic and educational frameworks of cultural production in order to influence cultural practices in Croatia and internationally. Theatre production is manifested in SC’s own theatre - Teatar &TD, founded in the 1960’s, as the opposition to the classical theatres. &TD is not limited by genres and stylistic criteria, which opens up the possibility of establishing new production aesthetics and contemporary forms of co-production, post production and collaboration.

Zadnja izmjena: 09. Svibanj 2017. u 12:00

apap EU kulture programme

Kultura promjene

M. Kurspahić: POTOP

OŽU.
4
Sub
4. Ožujak 2017.
Subota u 20:00
Teatar &TD - Velika — 50/25kn
OŽU.
3
Pet
3. Ožujak 2017.
Petak u 20:00
Teatar &TD - Velika — 50/25kn

Režija i dramaturgija: Miran Kurspahić
Igraju: Dean Krivačić, Lana Barić, Sven Jakir, Iskra Jirsak i Franka Mikolaci
Glazba: Nikša Marinović
Fotografija: Damir Žižić
Grafičko oblikovanje: Lana Hudina
Producentica: Petra Glad
Dizajn plakata: Lana Lana Duckass Hudina
Posvećeno uji Luji - Vodaru

Koprodukcija: Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar, Kultura promjene, Teatar &TD i Kufer

Uz potporu: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Zaklada Kultura Nova

Premijerno izvedena 12. lipnja. 2014. / UlazniceTeatar &TD Facebook

2014. navršilo se točno 50 godina od velike poplave u Zagrebu. Mnogi još uvijek pamte 1964. kada se Sava izlila iz korita i poplavila trećinu Zagreba. Tog 25. listopada vodostaj Save počeo je brzo rasti, no uzbuna nije oglašena i građani nisu alarmirani na vrijeme. Tijekom noći i jutra 26. listopada Sava se izlila iz korita i preplavila Zagreb. Danas nakon izgrađenog sustava nasipa i zaštite od poplava, ta elementarna nepogoda ne predstavlja više takvu neposrednu prijetnju, no jedna druga vrsta prijetnje se jednako postepeno, poput poplave, nadvila nad stanovnicima ovog grada. Globalna recesija u kratkom je roku razotkrila sve manjkavosti i boljke domaće ekonomije i tržišta te je pad standarda, nezaposlenost i sveopće siromaštvo postupno preplavilo građane u kratkome roku.

(foto Damir Žižić)

Baš kao i u slučaju poplave, postojali su jasni znakovi o nadolazećoj prijetnji. Neki su upozoravali na nadolazeću nepogodu, no ta upozorenja uglavnom su nailazila na nerazumijevanje, nemar ili najčešće – na standardnu ignoranciju. I kao što je nabujala rijeka Sava s lakoćom probila ondašnje nasipe i pojurila niz ulice Zagreba, uspinjući se stepenicu po stepenicu u domove ljudi, tako je i ekonomska kriza potopila mnoge obitelji, često im ostavljajući manje šanse za spas i prostor za uzmak od elementarne nepogode.

Svakodnevica obitelji u „poplavi“, onoj doslovnoj i onoj simboličkoj, poslužila je kao zanimljivi uzorak i pokazatelj što se sve zbilo i promijenilo u društvu u zadnjih 50 godina te koliko se promijenilo ponašanje prilikom suočavanja s kriznom situacijom.

(foto Damir Žižić)

Preko sudbina tih obitelji, kroz njihovu mikro cjelinu, upoznajemo i širu društvenu situaciju, iščitavamo obrasce ponašanja i različitost društvenih sistema te način na koji se ta mikro zajednica mijenja unutar njih. Naglasak na zajednici, kolektivnome duhu koji je nekako sam po sebi imanentan za socijalizam u ondašnjem vremenu i potencirana individualnost i zadovoljenje vlastitih potreba liberalnog kapitalizma danas, neminovno utječu na doživljaj i nošenje s kriznom situacijom. U temporalnome skoku, djedovi i bake te njihovi unuci postaju vršnjaci koji se svaki na svoj specifičan način nose sa životom i bore s problemima koji ih potresaju. Koliko su problemi isti a ljudi različiti, ili koliko su ljudi isti a problemi različiti ponekad se najbolje očituje na ovakvome izdvojenom primjeru. Teške i beznadne situacije često znaju izvući ono najbolje, ali i ono najgore u ljudima i ponekad je samo životni optimizam onaj determinirajući faktor koji ih razdvaja od očaja i pokreće prema naprijed. Je li doista potreban potop da bi se stvari svele na pravu mjeru, sve poništilo i krenulo ispočetka, ili se sve još uvijek može popraviti, sačuvati i izgraditi neki novi „nasip“ da spasi dan?