Kultura

<p>Oni dolaze...JOHN MILIČIĆ - Zagreb Split Hvar - izložba</p>

Oni dolaze...JOHN MILIČIĆ - Zagreb Split Hvar - izložba

U sklopu projekta Oni dolaze… otvorit će se izložba Zagreb Split Hvar autora Johna Miličića, u srijedu, 20. ožujka u Galeriji SC s početkom u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.Zagreb je od Splita udaljen 410,6 kilometara, a vožnja autobusom u prosjeku traje 5 sati. Isto toliko u idealnim uvjetima traje vožnja brodom od grada Hvara do otoka Sušca koji su udaljeni 24 nautičke milje, dok je za vožnju automobilom od grada Hvara do Jelse potrebno pola sata vožnje autom. Upravo te dionice prikazuje slikar John Miličić kroz četiri impozantna sekvencionirana rada, kao sažeti prikaz potrošenog vremena, iskustvenog učenja i poetičnog promišljanja okoline.Od četiri cjeline u koje se mogu podijeliti radovi, svaki se sastoji od više manjih kadrova pejzaža pretežito nastalih u tehnici enkaustike na medijapanu. Njihova se količina povećava s duljinom prijeđenog puta, pa tako radovi koji se odnose na dulje relacije broje i preko šest stotina pločica. Iznimku predstavlja najmanja cjelina kroz koju se s približavanjem finalnom odredištu proporcionalno povećavaju formati/kadrovi. Repeticija u putovanjima očituje se i u dimenzijama te kompulzivnom slaganju pločica u veću kompoziciju, time oslikavajući proces nesvjesnog učenja koje je duboko i automatski usađeno kroz prolaznost vremena. Autor vizurama preslikanim iz osobne memorije prikazuje put kao vizualizaciju procesa usvajanja znanja memoriziranih kroz učestalo ponavljanje. U tom procesu učenje ne predstavlja samo stjecanje postojećih znanja, nego razvoj stvaralačke ličnosti i formiranje trajnih promjena u pojedincu koje nastaju kao posljedica življenog iskustva kroz aktivno promišljanje i (su)djelovanje. Isječci momenata nose svoju strukturu kroz linearni prikaz poput razvučene filmske vrpce, uz poneke asocijacije na Kiarostamijeve egzistencijalne kadrove. Kao da se kroz uvećanu rolu filma provlači fiktivna priča vođena kretanjem, uz tendenciju prikaza određene metafizičke ili egzistencijalne sklonosti, u kojima se provlače teme pobune, bijega, otkrića i transformacije. Radovi ujedno mogu aludirati na mozaičke prikaze, kodove ili etnološke uzorke, a mogu pobuditi i neka davna sjećanja na obiteljsko putovanje – potencijalne asocijacije su mnogostruke.Opažanja pejzaža bilježe se uz specifičan ritam i redoslijed scena svakog trenutka poput svojevrsne vježbe za osvještavanje monotonih, uobičajenih ruta i dnevnih rutinskih radnji. Upravo se takve kognitivne vještine primjenjive u svakodnevnom životu mogu smatrati vrstom meditacije kroz usredotočenu svjesnost kojom se automatizirane navike mijenjaju u ritualne, smislene prakse. Prolaznost i memorija su pritom ključni koncepti u radu kroz koji se autor bavi bezvremenskim i prodire u niti od kojih se sastoji ovodimenzionalno postojanje. (predgvor, Sara Mikelić)BIOGRAFIJA John Miličić (Split, 1992.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zlatana Vrkljana 2018. godine. Izlagao je na samostalnim izložbama: Potemkinovi gosti u Gradskoj galeriji Hvar (2021.), Daske u Galeriji Događanja (2019.), Otok u Galeriji Zlati Ajngel u Varaždinu (2018.), Pejzaž u Galeriji Matice hrvatske (2017.), Deca Micra u Galeriji Buljat (2017.). Od skupnih izložbi valja izdvojiti 6. i 7. Bijenale slikarstva, HDLU (2021. i 2023.). Živi i radi na Hvaru.
Saznaj više
<p>15. izložba Foto eseja na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – MM centar, Savska 25, 16.3., 19 sati</p>

15. izložba Foto eseja na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – MM centar, Savska 25, 16.3., 19 sati

U petak 15. 3. u 10 sati otvorit će se 15. izložba Foto eseja na Grafičkom fakultetu. Na izložbi će biti prikazano deset najboljih radova nastalih na kolegiju Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima u zimskom semestru na 1. god. dipl. studija. Uz izložene fotografije, na ekranu će biti prikazani odabrani foto eseji u svom originalnom digitalnom obliku sa zvukom.Otvorenje ove izložbe uvertira je u naše veliko događanje koje će se odvijati u MM centru, Savska cesta 25, u subotu 16. 3. s početkom u 19 sati. Tad ćemo obilježiti 15 godina FOTO ESEJA, izložbom plakata u predvorju kina i projekcijom najboljih radova nastalih u ovih petnaest godina. Nakon projekcije imat ćemo razgovor sa nekim našim bivšim i sadašnjim studentima, kao i promociju knjige “15 godina foto eseja”. Dizajn plakata (GRF): Nina Kalin, 1. god. dipl. studijaDizajn plakata i knjige (MM centar): Dario Zagorac, 2. god. dipl. studija
Saznaj više
<p>F. Ozon: ZLOČIN JE MOJ – projekcija filma, Kino Forum, 22., 23., 24., 29., 30. i 31. ožujka, 20 sati</p>

F. Ozon: ZLOČIN JE MOJ – projekcija filma, Kino Forum, 22., 23., 24., 29., 30. i 31. ožujka, 20 sati

 Kino Forum/ 22., 23., 24., 29., 30. i 31.3. / 20 sati/ cijena ulaznice je 3 eura, mogu se kupiti na https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798 i na blagajni kina sat vremena prije početka projekcije.Žanr: Krimi komedijaRežija:François OzonScenarij:François Ozon, Philippe Piazzo, Georges BerrUloge:Nadia Tereszkiewicz, Rebecca Marder, Isabelle HuppertFotografija:Manuel DacosseMontaža:Laure Gardette Krimi-komedija Zločin je moj Françoisa Ozona elegantna je i duhovita priča o ambiciji i padu. U Parizu tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća, mlada i siromašna glumica Madeleine bez ikakvog talenta biva optužena za ubojstvo slavnog producenta. Uz pomoć svoje najbolje prijateljice Pauline, mlade nezaposlene odvjetnice, Madeleine je oslobođena krivnje zbog toga što se smatra da je zločin počinila u samoobrani. Uskoro započinje njezin novi život, ovaj put slavan i uspješan, sve dok prava istina ne izađe na vidjelo…
Saznaj više
<p>M. Placido: CARAVAGGIOVA SJENA, 8., 9., 10., 15., 16 i 17.3. , Kino Forum, 20 sati</p>

M. Placido: CARAVAGGIOVA SJENA, 8., 9., 10., 15., 16 i 17.3. , Kino Forum, 20 sati

Kino Forum/ 8., 9., 10., 15., 16. i 17.3. / 20 sati/ cijena ulaznice je 3 eura, mogu se kupiti na https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798 i na blagajni kina sat vremena prije početka projekcije.Michele Placido: CARAVAGGIOVA SJENA Michele Placido predstavlja svoj najnoviji film: Caravaggiova sjena. Film pun svjetla i sjena koje, kroz istragu, prati istaknute epizode iz života Michelangela Merisija De Caravaggija. Caravaggio Michelea Placida predstavlja se kao najautentičnija verzija “istine” koja je oduvijek progonila umjetnika, kroz evanđelja koja zna napamet i čiji rad dotiče ljude. Redatelj: Michele PlacidoScenaristi: Sandro Petraglia, Michele Placido, Fidel SignorileProducentica: Federica VincentiIzvršna producentica: Rita Rognoni2022 – 120 minuta – Italija, Francuska Italija 1600., Michelangelo Merisi (Riccardo Scamarcio), poznat kao Caravaggio, izgledom je subverzivan umjetnik – spreman na sukob, redovit gost taverni i dama s ulice, zapuštene kose, pomalo anarhičan, te u kontinuiranoj potrazi za ženskim i muškim licima koja predstavljaju istinu i poniznost njihovih života. Njegov stil ne slijedi dogme o predstavljanju Svetoga koje je postavio Tridentski sabor. Papa Pavao V. (Maurizio Donadoni) otkriva da umjetnik, kao modele za svoje “svete” prikaze, koristi lopove, prostitutke i skitnice. Zatim odlučuje angažirati tajnog agenta zvanog “l’Ombra” (Louis Garrel) – da istraži istinu o Caravaggiu. Nesretnik će pronaći utočište kod plemkinje Costanze Colonne (Isabelle Huppert) čekajući papinu milost koja će mu omogućiti da izbjegne odrubljivanje glave kao kaznu za ubojstvo svog prijatelja – suparnika Ranuccia. „Tražili su od mene da se kajem, ali ja ne znam za što bi se kajao i ne želim se kajati.“
Saznaj više
<p>Filmski ciklus LJUBAV&nbsp;NA&nbsp;FRANCUSKI&nbsp;NAČIN – projekcija filma “Ljetna priča”, 9. ožujka, MM centar, 20 sati, ulaz besplatan</p>

Filmski ciklus LJUBAV NA FRANCUSKI NAČIN – projekcija filma “Ljetna priča”, 9. ožujka, MM centar, 20 sati, ulaz besplatan

Ljetna priča (1996) , engl. titl, boja, 113 min.Redatelj: Eric RohmerUloge: Melvil Poupaud, Amanda Langlet, Gwenaëlle Simon, Aurelia Nolin, Aimé LefevreSubota, 9. ožujka, MM Centar, 20 sati, ulaz besplatanMladića zanimaju tri djevojke, mora odlučiti koja je prava za njega. Sramežljivi maturant matematike odlazi na odmor u gradić Dinard, pokrajina Bretanja, prije nego što će se zaposliti. Nada se da će mu se njegova djevojka pridružiti, ali ubrzo se sprijatelji s drugom djevojkom koja radi u gradu. Ona ga zauzvrat upoznaje s još jednom mladom damom kojoj se sviđa. Inače tihi mladić, shvaća kako  mora lukavo žonglirati, između djevojaka. “Ljetna priča” slavnoga francuskoga “moralističkoga” redatelja Erica Rohmera treći je po redu film trećega redateljeva ciklusa filmova „Priče četiriju godišnjih doba“, u kojemu se redatelj, vjeran svojem stilu i tematskim preokupacijama, koncentrira na prikaz suptilnih, no osamljenih likova koji žele ostvariti sreću kroz bliskost s ljudima iz svoje okoline.Eric Rohmer rođen je 1920. u Tulleu u Francuskoj, umro je 2010, u Parizu. Studirao je književnost i predavao na raznim sveučilištima prije nego što se 1950-ih okrenuo snimanju filmova. Rohmer je bio dio francuskog novog vala, pokreta mladih filmaša koji su revolucionirali način snimanja i gledanja filmova. Zapažen po svojim osjetljivim proučavanjima romantične strasti, Rohmer je bio izrazito zatvoren čovjek koji je medijima davao proturječne i oskudne informacije o svom životu.Program je realiziran u suradnji s Francuskim institutom, Zagreb.
Saznaj više
<p>SVEN KLOBUČAR: Dobrodošao među poražene – izložba, Galerija SC, 1. – 16. 3. 2024.</p>

SVEN KLOBUČAR: Dobrodošao među poražene – izložba, Galerija SC, 1. – 16. 3. 2024.

SVEN KLOBUČAR – Dobrodošao među poraženeGalerija SC, 1. – 16. 3. 2024.otvorenje izložbe u petak, 1. ožujka 2024. godine u 19 satiizložba je otvorena do 16. 3. 2024.radnim danom od 12 do 20 sati,subotom od 10 do 13 satiSven Klobučar, rođen osamdesetih, autentična je umjetnička pojava u svojoj generaciji, ne samo na lokalnoj sceni nego i drugdje. Suvremeni umjetnici koji ne robuju trendovima što ih diktiraju kulturne politika neoliberalnog društva, odnosno umjetnici koji nisu sljedbenici različitih „izama” i neoavangardnih pravaca, mogu se nabrojiti na prste. U umjetničkom svijetu današnjice u kojemu je sociopolitički angažman važna predispozicija za razvoj karijere umjetnika, Klobučar se usuđuje stvoriti vlastit svijet koji nadahnuće pronalazi u žanru horora, fantastike, odnosno nasljeđa gotskog romana. Narativ strukturira na dvjema razinama – preko crteža (ili fotomontaže), koji razvija u smjeru groteske, i teksta, koji nerijetko prati crtež i koji nije samo njegov integralni dio nego ga umjetnik ispisuje zasebno na zid galerije. Sadržaj pak gradi kroz dijapazon različitih likova, što imenovanih i karakterno razvijenih, što sporednih i bezimenih, koji se nalaze u različitim prostorima omiljenih u žanru horora kao što je šuma, bolnica ili groblje, a unutar njih pojavljuju se i ponavljaju određeni simboli, kao lijes u aktualnoj izložbi. Ipak, na ovoj izložbi nije naglasak na likovima već poznatima publici, poput žive grobljanske cvjećarice Magde i mrtvoga poljskog vojnika Vojčeka, zlog doktora Klea Schuberta ili grobara Wolfganga Gringa, iako je sigurno da ćemo ih negdje u aleji likova susresti. Ne, ovdje autor ponovno, po postupku kojim se već koristio u nekim prethodnim izložbama, dekonstruira narativ. Postupak dekonstrukcije i rekonstrukcije narativa sastoji se u tome da Klobučar izlaže već izlagane radove, od kojih je nekoliko bilo na izložbi Jagorova šuma (Salon Galić, Split, 2022.), te im kroz vrijeme, u svjetlu nove izložbe, namjenjuje posve drugi narativ koji će ispisati na zidu. Riječ je o eksperimentalnom postupku koji zapravo pokazuje da Klobučarovi crteži i priče nastaju odvojeno, i da njegovo stvaralaštvo ne pronalazi izravan uzor u stripu. Finalni narativ koji će posjetitelj iščitavati nastaje i slučajno jer ni autor ne zna kakvu će priču uobličiti prije no što je vizualizira kroz izložbeni postav. Stoga se ne čudimo kad saznamo da je on kipar po struci, a prostor ima važnu ulogu u njegovu radu. Još manje začuđuje, jer to je očekivan iskorak za pripovjedača poput Klobučara, da trenutačno završava eksperimentalni film o istoj spomenutoj Jagorovoj šumi. Kroz stvaralaštvo koje funkcionira poput neke vrste serijala u nastavku, šuma postaje srž Klobučarove multimedije – ona je istodobno set za film, inspiracija za više različitih izložbi o Jagorovoj šumi, a naposljetku postaje platforma za novi narativ u kojemu onaj o imenovanoj šumi postaje sekundaran – riječ je o imaginarnom proživljavanju eutanazije. Za autora koji se opsesivno bavi temom tanatosa razmišljanje o eutanaziji prirodno se nameće kao samo još jedno polje istraživanja nedokučive nam smrti. Klobučar je napisao priču o eutanaziji koja se ne bavi samo eutanazijom nego i propitkivanjem smrtne kazne. Lik je, paradoksalno, „osuđen na eutanaziju” jer nije sam izabrao smrt niti zna zbog čega mora umrijeti, što je kafkijanski, odnosno nabokovski moment. Antiutopijski roman Vladimira Nabokova Poziv na smaknuće (1934.) događa se u zatvoru izmišljene države i prati posljednjih dvadeset dana Cincinnatusa C. koji ne zna kad će biti smaknut, a osuđen je za „gnostičku pokvarenost”, besmislenu frazu koja se, čini se, odnosi na njegovu neprilagođenost apsurdnoj birokraciji koja nadjačava individualnost. Na kraju romana, nakon što mu je odrubljena glava, on ustaje i slobodno silazi s odra, kako bi njegov duh sad nastavio postojati u maštovitijem i duhovnijem svijetu. Klobučar pak završava priču s rečenicom koja pripada ovoj realnosti, i to je možda taj trenutak kad u priču ulaze crtež i šuma. Tek ondje, unutar tušem precizno izvedene crtačke fantazije, ne samo promatrač nego i autor sam dobivaju ključ za vrata posmrtnog života. U šumi, kao simbolu nedokučivog, mračnog mjesta u kojem se u bajkama događa transformacija likova, možda i lik iz priče o eutanaziji doživljava vlastitu transformaciju, sazrijevajući i otkrivajući sama sebe.Izvire li odatle i naslov izložbe Dobrodošao među poražene? Naravno, Klobučara ni ovaj put nije zaobišao humor. (predgovor, Neva Lukić)                                BIOGRAFIJABiografija / Biography Sven Klobučar rođen je 13.7. 1981. godine u Zagrebu. Maturirao je 1999. u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine (klasa prof. Slavomira Drinkovića). Dominantan medij kojim se bavi je crtež, a najviše ga okupira tema smrti koju interpretira služeći se, između ostalog, referencama na popularnu kulturu – stripove i horror filmove. Živi i radi u Dubrovniku i Zagrebu.Sven Klobučar was born in July 13th in Zagreb. He graduated in 1999 from the School of Applied Arts and Design in Zagreb. In 2007, he graduated in sculpture from the Academy of Fine Arts in Zagreb (class of professor Slavomir Drinković). His primary medium is drawing; he is most interested in the subject of death, which he interprets by using, among other things, references to pop culture – comic books and horror films. He lives and works in Dubrovnik and Zagreb.Samostalne izložbe / Solo exhibitions2024.  Živio tamničar!, Atelieri Žitnjak, Zagreb2023  Suživot są životom, Galerija Otok, Art radionica Lazareti, Dubrovnik2022.  Jagorova šuma, Salon Galić, Split2020.  3 ujutro, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb2019.  Razgovor s duhom, Galerija VN, Zagreb2018.  Prozor, nadgrobni spomenik, Wolfgang Gring, duh, Galerija Greta, Zagreb2018. Wolfgang Gring, Galerija Greta, Zagreb2017. Svenova noćna mora, Galerija Flora, Dubrovnik2017. Jedan protiv užasa, Studio for contemporary art, Dubrovnik2017. Bez naziva (są Sinišom Labrovićem), Galerija Greta, Zagreb2017. Eto…, Galerija Otok, Art radionica Lazereti, Dubrovnik2014. Petak trinaesti, MIKROgalerija, AKC Medika2013.  Razglednice iz ludnice, Galerija Greta, Zagreb2011.  Joj! Daj sad meni malo mikrofon!, Galerija SC, Zagreb2010. Niskobudžetni horor, Galerija AŽ, Zagreb2009.  Moj svijet, Kulturni centar, Klanjec2008. Dan otvorenog ateliera, Schwandorf, Njemačka2005.  Mozak s jajima (zajedno s Dankom Friščićem i Denisom Kraškovićem), Galerija Drugi               otok, Zagreb1999.  Homage to Bela Lugosi, Dvorac Jakovlje, Jakovlje, Hrvatsko zagorjeSkupne izložbe / Group exhibitions 2023. Slaven Tolj i prijatelji, Sarajevo2022.  For I have know them all already, known them all, Galerija Flora, Dubrovnik2020.  Art/Rat/Tranzicija, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka2019.  Kolekcija za budućnost / Akvizicije 2009. – 2019., Muzej suvremene umjetnosti Zagreb2019.  12. T-HT nagrada, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb2018.  Užasi zavičaja, Sponza (Art radionica Lazareti, Dubrovačke ljetne igre), Dubrovnik2017. Žeravica 4, Galerie MARIANSKA, Češke Budejovice2016. Svatko stoji u svjetlu drugoga, Galerija Galženica, Zagreb2015. 8. T-HT nagrada, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb2014. Kriza II / Apatija, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb2013. Kriza II / Apatija, tematska bijenalna izložba 2013., HDLU Istre i MSUI / MACI,        Pula 2011. Galerija Jogurt, AK Medika, Zagreb2011. Dom HDLU, Galerija Prsten, Zagreb, 2011.2008. Izložba 102, Mala plastika i medaljarstvo, Galerija ULUPUH, Zagreb2007. Pasionska baština, Galerija Kristofor Stanković, Zagreb2006. Pasionska baština, Galerija Kristofor Stanković, Zagreb2006. 28. salon mladih, Dom HDLU-a, Zagreb2005. Pasionska baština, Galerija Kristofor Stanković, Zagreb2003. Mala špijunka, Dom HDLU-a, ZagrebUmjetničke knjige / Artist’s books2022. Škrto i nepovezano, baš mrtvački, Art radionica Lazareti, Dubrovnik2023 1000 kapljica u jednom gutljaju, Petikat, Zagreb (zajedno s Borisom Greinerom)Javne skulpture / Sculptures in public space2006.  Osa / Wasp, Bjelovar2006.  Meduza / Medusa, Hvar2005.  Peraje / Fins, Bjelovar2005.  Zubi / Teeth, Jelsa, Hvar                   Nagrade / Awards2019.  3. nagrada na 12. izložbi T-HT nagrade za suvremenu umjetnost, MSU Zagreb /        Third award at the T-HT award for Contemporary Art, MSU Zagreb  2008.  Dobitnik stipendije za jednomjesečni boravak u Regensburgu            u sklopu projekta Donumenta / Fellowship recipient for a one-month stay in          Regensburg as part of the project Donumenta                 2006.  Rektorova nagrada za projekt kiparske radionice Jelsa – Punta 2005, otok         Hvar / Rector’s Award for the Jelsa-Punta 2005, sculpture workschop project, island         Hvar
Saznaj više
<p>V. Hribar: HIROMI</p>

V. Hribar: HIROMI

HIROMIdrama u tri preludijaVečer je, jesen,Mislim jedinoNa svoje roditelje(Taniguchi-Yosa Buson)Uronjena u post-obiteljsku atmosferu, predstava Hiromi odvodi nas u austrougarske ruševine jednog kućanstva za kojeg su preko noći počela vrijediti neka druga pravila. Kauč, stol i televizor najednom su zamijenile sofisticirane simetrije i bolnička sterilnost. Kako u tu simetriju uklopiti savršeno nesimetrični obiteljski trojac – sina Stefana, oca Joška i Djeda? Lice po kojem drama nosi ime je Hiromi, japanska klaviristica koja je nedavno stupila u ekonomsko-ljubavni savez s Joškom, ponudivši mu još jedan u nizu životnih početaka. Kroz rezignirane samoanalize, seciranje i intelektualiziranje svakodnevice do najmanjih potankosti, likovima uporno izmiče sadašnjost koju su u novom zen obiteljskom hramu odlučili osvojiti. Iako će se jezične mreže o koje zapinju u pokušaju razumijevanja činiti sve gušće i beznadnije, riječima D. T. Suzukija; “Ma koliko bile guste mreže, samim time što su mreže neke će stvari iz njih ispasti i te se stvari, prema tome, ni na koji način ne mogu izmjeriti.” U duhu japanskog Noh teatra gdje duhovi umrlih na pozornicu često silaze bez poziva, sjećanja se u tri navrata (ili tri preludija) nepozvana javljaju članovima ove obitelji, izranjajući iz njihovog jezika, suprotstavljajući se nametnutoj sadašnjosti i dozvoljavajući protagonistima potragu za teško vidljivim, dubokim i zamagljenim obrisima neizgovorenih rečenica.Redatelj i autor teksta: Vid HribarDramaturginja: Nina BajsićIgraju:Rea BušićMatija ČigirSilvio MumelašVedran ŽivolićSkladatelj: Vid HribarScenski pokret: Filipa BavčevićOblikovatelj svjetla: Luka MatićKostimografkinja i autorica vizualnog identiteta: Mara BajsićScenografija: Luka Matić i Mara BajsićProducentica: Katarina Krešić
Saznaj više
<p>D. Krešić/ F. Rutić: GARD – gostuje u GK Zorin dom</p>

D. Krešić/ F. Rutić: GARD – gostuje u GK Zorin dom

Autori teksta: Filip Rutić i Dražen KrešićRežija: Dražen KrešićDramaturg: Filip RutićIgraju: Lana Ujević, Nikola Nedić, Bernard Tomić, Ivan Jurković, Lana Meniga, Luka Stilinović, Kristijan Ugrina (na videoprojekciji)Scenografija: Matej KniewaldKostimografija: Aleksandra Ana BukovićAsistentica scenografije i kostimografije: Ema TomašekDizajn svjetla: Martin ŠatovićSuradnik za scenski pokret: Damir KlemenićAutor plakata: Bojan CrnićAutor glazbe: Antun AleksaAutor trailera: Patrik IvačićTon? Ide! Kamera? Ide! Klapa u kadar…U prostoru koji elemente filmskog i kazališnog suprotstavlja jedne drugima, isprepliće ih i pomiče im granice, istinu poistovjećuje s fikcijom i još mnogo toga dobroga, zapravo se odvija jedna vrlo jednostavna priča. Priča kakve se ni najbolji žanrovski boksački film iz sredine sedamdesetih ne bi posramio. Jedan dio te priče odvija se pred kamerama prema unaprijed određenim pravilima, dok se ono što je teže postaviti u okvire događa između tejkova i u puš-pauzama. Tada se postavljaju bitna pitanja kao što su: zašto Hrvati više vole Srbe na ekranu i što uopće bik radi u kadru? Ako tempo snimanja to dozvoli, otvaraju se i teme poput potrebe za samoispunjenjem kroz ostavljanje nasljeđa i ranjivosti u svijetu koji iskrenost ne drži na cijeni. Ono što uz svu rigidnost svojih termina i rokova filmski svijet trpi ponovni su pokušaji i naknadne korekcije. Stvarni život i kazalište u tom smislu ne opraštaju mnogo. U oprečnosti koja nastaje spajanjem ta dva medija zapravo leži misao vodilja iza tvrdoglavog i opetovanog iskušavanja metode pokušaja i pogreške: jedino što sada možemo napraviti je bilo što. Akcija! (dramaturg, Filip Rutić)Prvi korak je utvrditi jeste li ljevak ili dešnjak. Ovisno o tome, manje dominantnom nogom iskorači se u normalan iskorak te se kompletno tijelo zarotira za otprilike 45 stupnjeva. Ovim postupkom smanjili ste površinu tijela kojom ste suočeni s protivnikom i automatski postali manja meta. Zatim je potrebno blago saviti koljena i prebaciti težinu tijela na prednji dio stopala (prste). Iz ove pozicije preporučeno je naizmjenično mijenjati težište tijela s jedne noge na drugu i kretati se. Rezultat je ples čija je svrha povećati mobilnost te se dovesti u veću spremnost pri eskivaži raznih vrsta napada koji prema vama mogu biti upućeni. Zadati precizan i razoran udarac daleko je teže u pokretnu metu koja naglo mijenja smjer i udaljenost. Rame na manje dominantnoj ruci potrebno je podignuti dovoljno visoko te ga maksimalno približiti bradi. Dlan, odnosno šaku, na istoj ruci podiže se ispred lica u visini očiju. Potrebno je voditi računa da vidno polje pri tome nije kompromitirano, jer je isto od iznimne važnosti za kontrolu prostora, analizu protivnika i provedbu plana obrane ili napada. Rame na suprotnoj ruci zateže se unazad, a dlan (šaka) na istoj ruci podiže se u visinu sljepoočnice. Ovakvim pozicioniranjem tijela dominantna strana borca (noga i šaka) postavljena je za postizanje jače poluge, a time i snažnijeg momenta, pri upućivanju udaraca. Manje dominantna strana pri tome je primarno stavljena u funkciju zaštite vitalnih dijelova tijela (glava i gornji dio trupa), ali i za upućivanje kraćih, manje štetnih i preciznijih udaraca prema protivniku iz kojih se brže i lakše vraća u osnovni gard. Gard se ni u jednom trenutku borbe ne smije spustiti! ( redatelj, Dražen Krešić)
Saznaj više
<p>L. Barić / S. Milardović: VISIBABA – gostuje na 17. Gumbekovim danima</p>

L. Barić / S. Milardović: VISIBABA – gostuje na 17. Gumbekovim danima

Režija: Sanja MilardovićTekst: Lana Barić, Sanja Milardović, Nikolina RafajIzvodi: Lana BarićDramaturgija: Nikolina RafajScenografija: Andrea LipejOblikovateljica svjetla: Dina MarijanovićOblikovatelj zvuka: Miroslav PiškulićGlazba: Matej MerlićVideo: Tin Ostrošić-kamera, David Gašo-montažaGlasovi: Duško Ćurlić, Nikša Butijer, Bernard Tomić, Sanja MilardovićVisibaba je usamljena žena u četrdesetima koja u trenutku čekanja pregleda kod doktora, bojeći se najgoreg ishoda, na osebujan i komičan način prolazi kroz razne situacije koje su ju u životu obilježile i koje ona povezuje s potencijalnom bolešću svojeg tijela. Neobično dijete, povučeno, uvijek s knjigom, nikad s drugom djecom, Visibabu je svijet oko nje uvijek malo plašio i nikad prihvaćao. S vremenom je i ona sama shvatila da je za nju najbolje da se sakrije i pričeka da ovaj život prođe. Sada, u trenutku kada misli da se stvarno bliži njen kraj, u njoj se javlja nešto novo.U svijetu s rastućim brojem usamljenih i neprihvaćenih pojedinaca, tu gdje sve napreduje osim ljudske suštine koja je uvijek povezanost s drugim bićem i osjećaj prihvaćenosti, sve više ljudi u sebi nosi malu Visibabu koja bi da može, živjela neki skroz drugi život. Dopuštenje za takav život nikad neće dobiti, mora si ga dati sama i sjetiti se da je ona u svojoj suštini – jedna vjesnica proljeća.“Znaš li šta je najljepše u životu? Želja, prijatelju.”Meša SelimovićVisibaba želi živjeti.
Saznaj više
<p>O. Frljić: MRZIM ISTINU!</p>

O. Frljić: MRZIM ISTINU!

Režija i koncept: Oliver FrljićIgraju: Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva ViskovićU rujnu 2019. obilježena je 200. svečana izvedbe kultne predstave Mrzim istinu! autora i redatelja Olivera Frljića. Od premijere, u svibnju 2011. godine Mrzim istinu! obišla je sve relevantne domaće i strane festivale i osvojila mnoga priznanja te je time postala jedna od najnagrađivanijih kazališnih predstava u povijesti hrvatskog kazališta.Sjajna glumačka postava u sastavu Filip Križan, Rakan Rushaidat, Ivana Roščić i Iva Visković nije se mijenjala od premijerne izvedbe te je time dobila na preciznoj uigranosti i izuzetno dojmljivoj suigri. Tijekom godina, također, ne gubi na umjetničkoj snazi i aktualnosti.24. travnja 1992. Oliver Frljić u svojoj šesnaestoj godini napušta roditeljski dom. Ono što u tom trenutku izgleda kao kratkotrajno razdvajanje od obitelji, postat će trajno stanje. Slijede: godine izbjeglištva, prvi studij, drugi studij, zasnivanje vlastite obitelji, treći studij, početak profesionalne kazališne karijere, postupna afirmacija, raspad obitelji, ova predstava. Ova predstava vraća nas u vrijeme prije 24. travnja 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, predstava Mrzim istinu! daje nam uvid te rastvara unutarnje kompleksne odnose unutar autorove obitelji. Svoj dramaturški temelj gradi na tenziji između različitih obiteljskih dokumenata i autorovih svjedočanstava, te fikcionalnog statusa koji ovi dokumenti i svjedočanstva dobivaju u prostoru kazališne reprezentacije.
Saznaj više
Upišite radionicu jazz dance-a, startamo 3. travnja!

Upišite radionicu jazz dance-a, startamo 3. travnja!

Dragi svi,još uvijek traju upisi u plesnu radionicu jazz dance-a koja će se održavati u Društvenoj dvorani, za studente i sve zainteresirane! Radionica počinje 3. travnja, a održavat će se srijedom i petkom, od 20:00 do 21:30 u Društvenoj dvorani, Jarunska 2. Kotizacija je 38 eura, a prijaviti se možete na dina.simpraga@sczg.hr ili edu.program@sczg.hr.Jazz dance […]
15.03.2024
Rezultati natječaja GALERIJA SC 2024.

Rezultati natječaja GALERIJA SC 2024.

Godišnji program _ Galerija SC 2024. 1.     Rad, tekst, kontekst 4Grupna izložba studenata Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu te studenata s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu 2.     Matrice: ApsurdIzložba radova nastalih u okviru edukacijskog umjetničko-istraživačkog projekta Matrice: Apsurd 3.     Hommage Galeti 4.     Damir Čučić5.     Sandro Đukić6.     Igor Juran7.     Sven Klobučar8.     Vladimir Novak9.     Iva Peručić i Dora Fodor 10. Ana Ratković Sobota  Oni Dolaze 1.     “JESTE LI VI […]

18.07.2023
Predstava Teatra &amp;TD, &#8220;Mala zabava&#8221;, osvojila čak tri nagrade na 30. Festivalu glumca

Predstava Teatra &TD, “Mala zabava”, osvojila čak tri nagrade na 30. Festivalu glumca


Dragi svi, predstava “Mala zabava” autora Vanje Jovanovića i Petre Pleše na 30. Festivalu glumca osvojila je čak tri nagrade: nagradu “VANJA DRACH” za najbolju predstavu u cjelini, nagradu „IVO FICI“ za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca do 28 godina kući će ponijeti LUKA KNEZ, a nagrada “FABIJAN ŠOVAGOVIĆ” za najboljeg glumca pripala je IVANU SIMONU. Dragi ljudi, čestitke svima od srca, čestitke cijelom autorskom […]
21.05.2023
Radionica jazz dance-a na Savi! Upisi u tijeku!

Radionica jazz dance-a na Savi! Upisi u tijeku!

Dragi svi,započeli su upisi u plesnu radionicu jazz dance-a koja će se održavati u dvorani Kina Forum, za studente i sve zainteresirane! Radionica počinje 15. ožujka, a održavat će se srijedom i petkom, od 20:00 do 21:30 u Kinu Forum, Jarunska 2. Kotizacija se 38 eura, a prijaviti se možete na dina.simpraga@sczg.hr ili edu.program@sczg.hr.Jazz dance […]

29.02.2024
Nagrada hrvatskog glumišta 2023. – Nagrada za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – DRAMA glumcu pripala je Luki Knezu za ulogu Šime u predstavi “Beštije” Teatra &amp;TD. Bravo Luka!!!

Nagrada hrvatskog glumišta 2023. – Nagrada za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – DRAMA glumcu pripala je Luki Knezu za ulogu Šime u predstavi “Beštije” Teatra &TD. Bravo Luka!!!

Ovogodišnji žiri Nagrade hrvatskog glumišta 2023. dodijelio je nagradu za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – DRAMA glumcu Luki Knezu, za ulogu Šime u predstavi “Beštije” Kristine Grubiše i Karle Leko, u produkciji Teatra &TD – Studentskog centra u Zagrebu.Čestitke Luki do neba, također nominiranoj, fantastičnoj Lari Nekić i cijeloj ekipi Beštija.Čestitke svim […]

26.11.2023
Upišite scenaristički radionicu!

Upišite scenaristički radionicu!

Novi ciklus scenarističke radionice kreće s radom u četvrtak, 26.10, a održavat će se jednom tjedno kroz dva mjeseca od 19 do 21 sat u prostoru Točkica, zaključno s 14.12.2023 prostoru Točkica.

29.09.2023
Ulaznice.hr logo

Ulaznice za predstave Teatra &TD, koncerte i određene filmske projekcije u SC-u, osim na našim blagajnama možete kupiti i putem online platforme za prodaju ulaznica Ulaznice.hr te na njihovim prodajnim mjestima.

TEATAR &amp;TD
TEATAR &TD

Teatar &TD hrvatska je kazališna kuća iz Zagreba. Ima multifunkcionalan programski prostor otvoren za kazališna, koncertna, festivalska, izložbena te različita interdisciplinarna događanja i eksperimentiranja.

SAZNAJ VIŠE
GALERIJA SC
GALERIJA SC

Izložbeni prostor u Savskoj 25. Podržava mlade autore/ice koji žele unutar svojih prijedloga iskoristiti interdisciplinarne mogućnosti prostora.

SAZNAJ VIŠE
SKUC – PAUK / KINO FORUM
SKUC – PAUK / KINO FORUM

U studentskom domu Stjepan Radić pronaći ćete Kino Forum!

SAZNAJ VIŠE
MM CENTAR
MM CENTAR

MM centar, osnovan sredinom 1970-ih, od svojih se začetaka bavio intermedijalnim i multimedijalnim strujanjima i umjetničkim praksama kao i prezentacijom nekomercijalne filmske umjetnosti, naginjući eksperimentalnom i umjetničkom filmu.

SAZNAJ VIŠE
Tečajevi i radionice
Studentski centar u Zagrebu nudi širok izbor tečajeva i radionica za sve zainteresirane. Bez obzira na vaše iskustvo ili interese, imamo nešto za svakoga. Pridružite nam se i istražite što sve možete naučiti!
Idi na popis
Studentski centar u Zagrebu | 2023 | Izradio Refresh.hr