<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani &amp;TD-a u 20 sati</li><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> HIROMIdrama u tri preludijaVečer je, jesen,Mislim jedinoNa svoje roditelje(Taniguchi-Yosa Buson) Uronjena u post-obiteljsku atmosferu, predstava&nbsp;Hiromi&nbsp;odvodi nas u austrougarske ruševine jednog kućanstva za kojeg su preko noći počela vrijediti neka druga pravila. Kauč, stol i televizor najednom su zamijenile sofisticirane simetrije i bolnička sterilnost. Kako u tu simetriju uklopiti savršeno nesimetrični obiteljski trojac – sina Stefana, oca Joška i Djeda? Lice po kojem drama nosi ime je Hiromi, japanska klaviristica koja je nedavno stupila u ekonomsko-ljubavni savez s Joškom, ponudivši mu još jedan u nizu životnih početaka. Kroz rezignirane samoanalize, seciranje i intelektualiziranje svakodnevice do najmanjih potankosti, likovima uporno izmiče sadašnjost koju su u novom&nbsp;zen&nbsp;obiteljskom hramu odlučili osvojiti. Iako će se jezične mreže o koje zapinju u pokušaju razumijevanja činiti sve gušće i beznadnije, riječima D. T. Suzukija; “Ma koliko bile guste mreže, samim time što su mreže neke će stvari iz njih ispasti i te se stvari, prema tome, ni na koji način ne mogu izmjeriti.” U duhu japanskog Noh teatra gdje duhovi umrlih na pozornicu često silaze bez poziva, sjećanja se u tri navrata (ili tri&nbsp;preludija) nepozvana javljaju članovima ove obitelji, izranjajući iz njihovog jezika, suprotstavljajući se nametnutoj sadašnjosti i dozvoljavajući protagonistima potragu za teško vidljivim, dubokim i zamagljenim obrisima neizgovorenih rečenica. Redatelj i autor teksta:&nbsp;Vid HribarDramaturginja:&nbsp;Nina BajsićIgraju:Rea BušićMatija ČigirSilvio MumelašVedran ŽivolićSkladatelj:&nbsp;Vid HribarScenski pokret:&nbsp;Filipa BavčevićOblikovatelj svjetla:&nbsp;Luka MatićKostimografkinja i autorica vizualnog identiteta:&nbsp;Mara BajsićScenografija:&nbsp;Luka Matić i Mara BajsićProducentica:&nbsp;Katarina KrešićPredstava je nastala u koprodukciji&nbsp;Radio Teatra i Teatra &amp;TD﻿Trajanje: 90 minuta <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Y2dEdppl15k"></iframe>

V. Hribar : HIROMI

INGEBORG FÜLEPP – Media in Motion 1990 – 2012.Projekcija i prezentacija umjetničkih audio-vizualnih projekataModeratorica – Mirna Rul 📅 četvrtak, 5. 11. 2026. u 19 sati📍 MM centar, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Savska 25 ulaz besplatan Druga u slijedu programa EKSPERIMENTALNI FILM / UMJETNIČKI VIDEO / MEDIJSKA ISTRAŽIVANJA, Arheologija i arhiviranje filmske, video i medijske umjetnosti. Program “EKSPERIMENTALNI FILM / UMJETNIČKI VIDEO / MEDIJSKA ISTRAŽIVANJA - Arheologija i arhiviranje filmske, video i medijske umjetnosti” kroz niz prezentacija, razgovora i edukativnih sesija istražuje povijest i suvremene prakse eksperimentalnog filma, umjetničkog videa i medijske umjetnosti, s posebnim naglaskom na njihovo očuvanje, arhiviranje i teorijsko promišljanje. U ovom izdanju programa gostuje umjetnica Ingeborg Fuelepp, s kojom ćemo razgovarati o njenom umjetničkom djelovanju, projektu Media in Motion i dugogodišnjoj suradnji s umjetnikom i životnim partnerom Heikom Daxlom. Uz razgovor, posjetitelji će imati priliku vidjeti i neke od radova Ingeborg Fuelepp i Heika Daxla koji, između ostalog, istražuju čovjekovu percepciju, pokretne slike i eluzivnu granicu između stvarnog i virtualnog. U radu Avant-Garde-Robe (2000) otvara se pitanje odnosa tijela, vizualnog identiteta i umjetničkog eksperimenta. Naime, ponavljanjem pokreta i zvukova Ingeborg Fuelepp i Heiko Daxl preoblikuju prostor u svojevrsni instrument, brišući granicu između svakodnevne radnje i umjetničkog događaja. Changes, Songs and In-betweens (2004) povezuje pokretnu sliku i zvuk u audiovizualnu kompoziciju u kojoj glazba ima važnu ulogu u oblikovanju doživljaja rada. Naizmjenična dinamika, izmjene ubrzanih i usporenih prizora naglašavaju protok vremena i utječu na gledateljevu percepciju, stvarajući iskustvo koje se razvija kroz stalnu izmjenu pokreta, zvuka i vizualnih sekvenci. Euriental Colors (2004) audiovizualni je rad u kojem se - kroz izmjenjivanje pogleda prema okolnom krajoliku - a koji, pak, intervencijom Fuelepp i Daxla, kontinuirano mijenja boje, istražuje vizualna perspektiva i doživljaj prostora te usmjerava pozornost na potencijalna kulturna značenja neke boje. Graphic Notation (2006), dovodi u suodnos crtež, glazbu i ritam, a u videu se shematski prikazi i crteži animacijom pokreću, poigravaju i mijenjaju. Igra vizualnih elemenata i njihova dinamična transformacija upućuju na odnos umjetnosti i tehnologije, ali i na mogućnost da se grafički znakovi oslobode svoje statičnosti te postanu nositelji ritma, pokreta i zvučnog iskustva. U radu Le Cinema, Le Train (2003), koji prati glazba Tobiasa P. M. Schneida, umjetnici istražuju odnos pokretne slike, vremena i prostora kroz prikaze elemenata vlaka, prozora i tračnica. Ubrzano kretanje i ponavljanje prizora postupno potiskuju njihovu izvornu prepoznatljivost, pretvarajući tračnice i prozore vlaka u samostalne vizualne motive i ritmičku strukturu. Dinamika slike podsjeća na nijemi film, stvarajući dojam neprekidnog kretanja u kojem se gubi mogućnost zadržavanja pogleda na pojedinačnom prizoru. Vrijeme se pritom pojavljuje kao neuhvatljiva dimenzija koja neprestano izmiče, a filmska slika kao medij koji pokušava zabilježiti njegovo protjecanje, premda ga, razumije se, ne može zaustaviti.Mirna Rul Biografija&nbsp;Ingeborg Fülepp medijska je umjetnica, filmska montažerka, kustosica i sveučilišna profesorica koja živi i radi u Zagrebu i Berlinu. Obrazovala se u Zagrebu te na Harvard University i MIT Media Labu. Njezin umjetnički rad obuhvaća video, interaktivne medije i multimedijske instalacije, dok se njezin profesionalni i istraživački interes usmjerava na medijsku umjetnost i audiovizualne narative.U suradnji s Heikom Daxlom organizirala je brojne međunarodne izložbe i projekte, uključujući Media-Scape i Media in Motion. Od 2017. osnivačica je i kustosica manifestacije Glowing Globe u Rijeci. Iste je godine osnovala Centar za inovativne medije (CIM) na Sveučilištu u Rijeci, koji je vodila do 2024. godine. Sudjelovala je na međunarodnim izložbama, festivalima i znanstvenim skupovima u Europi, SAD-u i Australiji. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).&nbsp;Media in Motion: <a href="http://www.mediainmotion.de/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">http://www.mediainmotion.de/</a>Media-Scape: <a href="http://www.mediascape.info/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">http://www.mediascape.info</a>Glowing Globe: <a href="https://www.instagram.com/glowing_globe_art/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.instagram.com/glowing_globe_art/</a>Centar za inovativne medije: <a href="https://cim.apuri.hr/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://cim.apuri.hr/</a>

Eksperimentalni film / Umjetnički video / Medijska istraživanja - INGEBORG FÜLEPP - Media in Motion 1990 – 2012.

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani Teatra &amp;TD.</li></ul> 12.11., 19:30 13.11., 20:00 <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Režija:&nbsp;Kristina GrubišaDramaturgija:&nbsp;Karla LekoTekst: KolektivIgraju:&nbsp;Mia Bujan, Ema Šunde, Dorotea Ilečić SeverZa klavirom:&nbsp;Viktor ČižićGlazba:&nbsp;Viktor ČižićScenski pokret:&nbsp;Raffaella De LucaKostimografija:&nbsp;Ana RokoScenografija:&nbsp;Marta DolenčićSvjetlo:&nbsp;Martin ŠatovićDizajn:&nbsp;Franka MargetaVokalni mentor:&nbsp;Irma DragičevićFotograf: Luka DubrojaTrajanje: 75 min Djevojke s rogovima&nbsp;autorski je projekt koji na scenu donosi priču o ženskom stvaralaštvu, hrabrosti,&nbsp;strasti, prepuštanju i boli.&nbsp;Kroz biografije triju velikih žena –&nbsp;Fride Kahlo, Dore&nbsp;Maar i Mileve Einstein, ova predstava otvara teme života u sjeni poznatih muškaraca te unutarnjih sukoba između razuma i osjećaja. Isplati li se prepustiti osjećajima i dopustiti nježnosti da upravlja našim postupcima, čak i onda kad nam prijeti razočaranje?Prelazeći iz likova ovih umjetnica i znanstvenice u vlastite osobne priče, glumice&nbsp;Mia Bujan, Dorotea Ilečić Sever i Ema Šunde, povlače paralele između pitanja za koja pretpostavljamo da su mučila te&nbsp;žene i onih s kojima se žene suočavaju danas. Jer, unatoč vremenskom odmaku, mnoge dvojbe ostaju jednako relevantne.&nbsp;Jedno od njih je i ostavlja li želja za uspjehom prostora za iskazivanje ranjivosti? Je li ranjivost uopće dopuštena “rogatim” djevojkama, djevojkama koje se bore za sebe neovisno o ograničenjima koja im se neprestano nameću?Kroz elemente kabarea, djevojke s rogovima suočavaju se s izazovima ženskog iskustva, koje u neprekidnoj težnji za sjajnom reprezentacijom često potiskuje vlastitu snagu nježnosti.Predstava se referira na tri romana&nbsp;Slavenke Drakulić&nbsp;objavljena u izdanju&nbsp;Frakture&nbsp;–&nbsp;Frida ili o boli,&nbsp;Dora i Minotaur&nbsp;te&nbsp;Mileva Einstein,&nbsp;teorija tuge. Navedeni naslovi moći će se kupiti nakon premijerne izvedbe uz popust od 20%, a autorica&nbsp;Slavenka Drakulić&nbsp;potpisat ce osobno svaki primjerak. <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/mbA0WEHQHto"></iframe>

K. Grubiša/ K. Leko: DJEVOJKE S ROGOVIMA

<ul><li>Predstava igra u foajeu Velike dvorane &amp;TD-a u 20 sati</li><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Autorski projekt Saše Božića, Jelene Miholjević i Borne BaletićaAdaptacija: Saša BožićIzvode: Jelena Miholjević i Borna BaletićKoprodukcija: De facto i Teatar ITDKostimografija: Marita ČopoOblikovanje svjetla: Tomislav Maglečićprodukcija za de facto: Ivana BrajdićTrajanje: 60 minuta Nakon što je prvi dio ogolio hladnu obiteljsku genealogiju, autorski dvojac Saša Božić i Jelena Miholjević udružili su snage s Bornom Baletićem i donose nastavak istraživanja proznog cikusa o Glembajevima Miroslava Krleže, spajajući salonsku prozu i – stand-up komediju. Predstava “Glembajevi PROZA, Volume 2″u Teatru &amp;TD manipulira gledateljskim pogledom, pretvarajući publiku od pasivnih promatrača u voajere i sudionike. Ovaj kazališni čin pretvara Krležine rečenice u britke, crnohumorne scene o glembajevskom ljubavnom jalu. Na tapeti su dvije antologijske pripovijetke: fatalna Ljubav Marcela Fabera za Lauru Varonigovu i emotivni kolaps Barunice Lenbachove. Inovativnost režije u Teatru &amp;TD očituje se u radikalnom odmaku od tradicionalne dramske adaptacije i uvođenju ideje “izvedbe čitanja”. Čin čitanja proze prestaje biti pasivna književna recepcija i postaje dinamičan scenski događaj u kojem se ritam Krležine rečenice i ljubavni toposi glembajevske proze dekonstruiraju uživo sa i pred publikom.Krležina se proza čita između redaka, s mikrofonom u ruci i prstom na obaraču ironije. Prva pripovijetka (“Ljubav Marcela Fabera za Lauru Varongovu”) precizno analizira idealiziranu, tek probuđenu slutnju ljubavi kod mladih ljudi. Nasuprot njoj, druga pripovijetka (“BarunicaLenbachova”) donosi mračnu, psihološku studiju nagovještaja ljubavne&nbsp;propasti i emotivnog kolapsa kod sredovječnih ljudi. Jelena Miholjević i Borna Baletić izvode poetsku, ali i brutalno duhovitu anatomiju toksičnih građanskih odnosa. Predstava se poigrava samom idejom gledanja kao zavođenja. Jesu lise Krležini ljubavnici doista voljeli ili su samo tražili publiku za svoje privatne, histerične performanse?

M. Krleža: Glembajevi PROZA, Vol.2

<ul><li>Izvedba 21. studenog održat će se u 20:30 u sklopu manifestacije Noć kazališta, a jedinstvena cijena ulaznice je 5 eura</li></ul>﻿<ul><li>Predstava igra u Teatru &amp;TD</li><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul>﻿Režija: Patrik Sečen / Toma SerdarevićTekst i dramaturgija: Vid Lež / Filip RutićScenska glazba: Patrik Sečen i Vid LežOblikovanje svjetla: Martin Šatović&nbsp;Scenografija: Karla MesekTrailer: Patrik SečenFotografije: Luka Dubroja Glumci:Ivan – Luka SliškovićMarta – Anja JogunicaLuna – Lucija RukavinaStanodavac – Nikola NedićKonobar – Bruno VršćakStranac – Jakov Zovko&nbsp; <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/UwhCjnF8FII"></iframe>﻿ Tematski okvir predstave Zeitnot proizlazi iz prepoznavanja apatičnosti kao dominantnog stanja u kojem se nalazi mlađa generacija. Optimistični svjetonazori s kakvima se još nedavno stupalo&nbsp;u svijet kao da isparavaju, a njihovo mjesto zauzima neugodan osjećaj da spasa nema, da nas ne očekuje život o kakvom su nam pričali, te da sve oko nas svim silama juri prema sudnjem danu koji nikako da se dogodi. Sudnji dan možemo shvatiti doslovno i figurativno. Za nekoga apokalipsa kreće unutar četiri zida životnog prostora. Prije svega se tu misli na problem stambenog pitanja. Proteklih godina cijene najma stana dosegle su astronomske cifre, a ideja kupovanja vlastite nekretnine postala je nešto o čemu sanjamo.Mnogi mladi ljudi nemaju izbora nego živjeti u cimerstvu sve do srednjih tridesetih godina. Osjećaj beznađa potenciraju i globalne tenzije na geopolitičkoj razini, rast ekstremizma te ekološka kriza koja nas podsjeća da je vrijeme koje imamo samo posuđeno. Sve to čini zeitgeist današnjice i okosnicu dvije priče koje čine jednu predstavu. Priče koje se događaju istovremeno na dvije različite lokacije i koje su kroz različite stilske i izvedbene postupke isprepletene u jednu zajedničku sliku. <div class="instagram-embed" contenteditable="false" data-align="center" style="text-align: center;">
 <div class="embed-container"><iframe class="instagram-media instagram-media-rendered" id="instagram-embed-0" src="https://www.instagram.com/p/Dd8XOXMjFjo/embed/?cr=1&amp;v=14&amp;wp=538&amp;rd=https%3A%2F%2Fwww.sczg.unizg.hr&amp;rp=%2Fzaposlenici%2Fkultura%2Furedi-event%3Fid%3D60586#%7B%22ci%22%3A0%2C%22os%22%3A2378992.9000000358%7D" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" frameborder="0" height="612" data-instgrm-payload-id="instagram-media-payload-0" scrolling="no" style="background: white; max-width: 540px; width: calc(100% - 2px); border-radius: 3px; border: 1px solid rgb(219, 219, 219); box-shadow: none; display: block; margin: 0px 0px 12px; min-width: 326px; padding: 0px;"></iframe></div>
 </div>

V. Lež / F. Rutić: ZEITNOT

<ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati. (MM centar se nalazi u dvorištu SC-a, sto metara od Teatra &amp;TD, s desne strane)</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Režija i koncept: Oliver FrljićIgraju: Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva ViskovićFotograf: Damir Žižić/ Luka DubrojaTrajanje izvedbe: 75 min Sjajna glumačka postava u sastavu&nbsp;Filip Križan, Rakan Rushaidat, Ivana Roščić i Iva Visković&nbsp;nije se mijenjala od premijerne izvedbe 26. svibnja 2011. te je time dobila na preciznoj uigranosti i izuzetno dojmljivoj suigri. Tijekom godina, također, ne gubi na umjetničkoj snazi i aktualnosti.24. travnja 1992. Oliver Frljić u svojoj šesnaestoj godini napušta roditeljski dom. Ono što u tom trenutku izgleda kao kratkotrajno razdvajanje od obitelji, postat će trajno stanje.Slijede: godine izbjeglištva, prvi studij, drugi studij, zasnivanje vlastite obitelji, treći studij, početak profesionalne kazališne karijere, postupna afirmacija, raspad obitelji, ova predstava.Ova predstava vraća nas u vrijeme prije 24. travnja 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, predstava&nbsp;Mrzim istinu!&nbsp;daje nam uvid te rastvara unutarnje kompleksne odnose unutar autorove obitelji.Svoj dramaturški temelj gradi na tenziji između različitih obiteljskih dokumenata i autorovih svjedočanstava, te fikcionalnog statusa koji ovi dokumenti i svjedočanstva dobivaju u prostoru kazališne reprezentacije. <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Pzle0yujgFY"></iframe>

Kalendar evenata