&nbsp;<ul><li>Predstava igra u foajeu Velike dvorane &amp;TD-a u 20 sati</li><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera/ 18.6. /foaje Velike dvorane &amp;TD-a / 20:00 Reprizne izvedbe: 19. i 20. 6. / 20:00Autorski projekt Saše Božića, Jelene Miholjević i Borne BaletićaAdaptacija: Saša BožićIzvode: Jelena Miholjević i Borna BaletićKoprodukcija: De facto i Teatar ITDKostimografija: Marita ČopoOblikovanje svjetla: Tomislav Maglečićprodukcija za de facto: Ivana Brajdić Nakon što je prvi dio ogolio hladnu obiteljsku genealogiju, autorski dvojac Saša Božić i Jelena Miholjević udružili su snage s Bornom Baletićem i donose nastavak istraživanja proznog cikusa o Glembajevima Miroslava Krleže, spajajući salonsku prozu i – stand-up komediju. Predstava “Glembajevi PROZA, Volume 2″u Teatru &amp;TD manipulira gledateljskim pogledom, pretvarajući publiku od pasivnih promatrača u voajere i sudionike. Ovaj kazališni čin pretvara Krležine rečenice u britke, crnohumorne scene o glembajevskom ljubavnom jalu. Na tapeti su dvije antologijske pripovijetke: fatalna Ljubav Marcela Fabera za Lauru Varonigovu i emotivni kolaps Barunice Lenbachove. Inovativnost režije u Teatru &amp;TD očituje se u radikalnom odmaku od tradicionalne dramske adaptacije i uvođenju ideje “izvedbe čitanja”. Čin čitanja proze prestaje biti pasivna književna recepcija i postaje dinamičan scenski događaj u kojem se ritam Krležine rečenice i ljubavni toposi glembajevske proze dekonstruiraju uživo sa i pred publikom.Krležina se proza čita između redaka, s mikrofonom u ruci i prstom na obaraču ironije. Prva pripovijetka (“Ljubav Marcela Fabera za Lauru Varongovu”) precizno analizira idealiziranu, tek probuđenu slutnju ljubavi kod mladih ljudi. Nasuprot njoj, druga pripovijetka (“BarunicaLenbachova”) donosi mračnu, psihološku studiju nagovještaja ljubavne&nbsp;propasti i emotivnog kolapsa kod sredovječnih ljudi. Jelena Miholjević i Borna Baletić izvode poetsku, ali i brutalno duhovitu anatomiju toksičnih građanskih odnosa. Predstava se poigrava samom idejom gledanja kao zavođenja. Jesu lise Krležini ljubavnici doista voljeli ili su samo tražili publiku za svoje privatne, histeričneperformanse? <div class="instagram-embed" contenteditable="false" data-align="center" style="text-align: center;">
 <div class="embed-container"><iframe class="instagram-media instagram-media-rendered" id="instagram-embed-0" src="https://www.instagram.com/p/DZcm2YYDPS2/embed/?cr=1&amp;v=14&amp;wp=538&amp;rd=https%3A%2F%2Fwww.sczg.unizg.hr&amp;rp=%2Fzaposlenici%2Fkultura%2Furedi-event%3Fid%3D56411#%7B%22ci%22%3A0%2C%22os%22%3A21214.599999904633%2C%22ls%22%3A21184.299999713898%2C%22le%22%3A21187.299999713898%7D" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" frameborder="0" height="746" data-instgrm-payload-id="instagram-media-payload-0" scrolling="no" style="background: white; max-width: 540px; width: calc(100% - 2px); border-radius: 3px; border: 1px solid rgb(219, 219, 219); box-shadow: none; display: block; margin: 0px 0px 12px; min-width: 326px; padding: 0px;"></iframe></div>
 </div>

Miroslav Krleža: Glembajevi PROZA, Vol.2

Galerija SC, 18. – 30. 6. 2026.&nbsp; Otvorenje izložbe Jelene Petric Ništa novo pod suncem održat će se u četvrtak, 18. lipnja s početkom u 20 sati. Izložba je otvorena do 30. lipnja, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati. Iz predgovora Sare Mikelić:U recentnom umjetničkom djelovanju Jelene Petric jasno se ocrtava interes za bilježenjem neuhvatljivog i dokumentiranjem prolaznog, pri čemu se kao osobito prikladan medij pokazala fotografija. Ona je daleko od svojih suvremenih digitalnih oblika – umjetnica poseže za najstarijim tehnikama upisivanja stvarnosti svjetlom. Tijekom svojih umjetničkih istraživanja vremena i svjetlosti prvotno se služi tehnikom cijanotipije, a potom rupičastom kamerom (engl. pinhole camera), temeljenom na principu camere obscure. Nastale se fotografije naposljetku utjelovljuju transferom na trodimenzionalne podloge, ponekad u formi uporabnih predmeta, koji u izložbeni prostor unose meditativnu atmosferu. Glina kao materijal u rad uvodi element zemaljskog i tjelesnog, uspostavljajući ravnotežu između eteričnosti svjetla zabilježenog fotografijom i opipljive materijalnosti objekta, u kojem ostaju upisani otisci stvaranja. Nosači tih keramičkih objekata grubi su, utilitarni elementi čija je uobičajena funkcija ojačavanje dijelova konstrukcija ili građevina. Ovdje su ogoljeni i izdvojeni iz svog funkcionalnog konteksta, ukazuju na prijelaznost i procesualnost te stoje u suprotnosti s krhkim fotoobjektima koji su često i sami nosači temeljnog elementa života – vode. Njezina prisutnost nosi stanovite (meta)fizičke vrijednosti poput pročišćenja te u ovom kontekstu postaje metaforički nositelj transcendentalnog stanja. Refleksija potom čini značajan aspekt rada. Ona usmjerava pogled prema nebu, prema izvoru svjetlosti, istovremeno skrećući pozornost na odraz promatrača u zrcalnoj površini, postajući eterični nositelj trenutnog prizora realnosti. Uviđam da čovjeku druge sreće nema osim radosti u svome djelu, jer to je ljudska sudbina. A tko će ga dovesti do toga da dozna što će biti poslije njega? (Prop 3,22) Izraz „ništa novo pod suncem“ koristi se u svakodnevnom govoru kao ravnodušan komentar na situacije i događaje koji ne predstavljaju iznenađenje. Tim naslovom umjetnica upućuje na svoj interes za fenomenologiju svakodnevice – njezinu monotoniju, specifičnost, ali i intimnost. Upravo se u takvim, naizgled beznačajnim trenutcima, skrivaju slojevi osobnog iskustva i promišljanja o okolini i vlastitom djelovanju unutar svijeta kojem smo prepušteni. Spoznaja o ograničenosti vlastite moći odlučivanja i prihvaćanje činjenice da većina zbivanja ostaje izvan dosega kontrole pojedinca, prema stoičkom shvaćanju može predstavljati slobodu. Takav stav, smatra umjetnica, omogućuje pomak fokusa od profanoga, od isprazne jurnjave za postignućima i potvrđivanjem, prema tihom, kontemplativnom uvidu u samo bivanje. (…) BIOGRAFIJA:Jelena Petric je multimedijalna umjetnica iz Zagreba. Diplomirala je 2019. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi red. prof. art. Ante Rašića. Uz suradnički tim, vodi samostalni multimedijalni projekt Kodirani prostori, koji mapira i arhivira nekadašnje izlagačke prostore u gradu Zagrebu. Kao članica udruge Prirodno-umjetnički Kružok sudjeluje u realizaciji više projekata, među kojima se ističe Garaža Kamba. Više puta je nagrađena pohvalnicama Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu za uspješan rad te je nagrađena na 54. Zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti Bez anestezije (Dom HDLU Zagreb, 2019.). Bila je sudionica prve generacije WHW Akademije godine 2018./’19. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. <div class="instagram-embed" contenteditable="false" data-align="center" style="text-align: center;">
 <div class="embed-container"><iframe class="instagram-media instagram-media-rendered" id="instagram-embed-0" src="https://www.instagram.com/p/DZfA2PtjQ1n/embed/?cr=1&amp;v=14&amp;wp=538&amp;rd=https%3A%2F%2Fwww.sczg.unizg.hr&amp;rp=%2Fzaposlenici%2Fkultura%2Furedi-event%3Fid%3D57081#%7B%22ci%22%3A0%2C%22os%22%3A909849.9000000954%2C%22ls%22%3A909690.1999998093%2C%22le%22%3A909844.3000001907%7D" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" frameborder="0" height="746" data-instgrm-payload-id="instagram-media-payload-0" scrolling="no" style="background: white; max-width: 540px; width: calc(100% - 2px); border-radius: 3px; border: 1px solid rgb(219, 219, 219); box-shadow: none; display: block; margin: 0px 0px 12px; min-width: 326px; padding: 0px;"></iframe></div>
 </div>

Jelena Petric: NIŠTA NOVO POD SUNCEM – izložba u Galeriji SC

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani Teatra &amp;TD u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Režija:&nbsp;Kristina GrubišaDramaturgija:&nbsp;Karla LekoTekst: KolektivIgraju:&nbsp;Mia Bujan, Ema Šunde, Dorotea Ilečić SeverZa klavirom:&nbsp;Viktor ČižićGlazba:&nbsp;Viktor ČižićScenski pokret:&nbsp;Raffaella De LucaKostimografija:&nbsp;Ana RokoScenografija:&nbsp;Marta DolenčićSvjetlo:&nbsp;Martin ŠatovićDizajn:&nbsp;Franka MargetaVokalni mentor:&nbsp;Irma DragičevićFotograf: Luka DubrojaTrajanje: 75 min Djevojke s rogovima&nbsp;autorski je projekt koji na scenu donosi priču o ženskom stvaralaštvu, hrabrosti,&nbsp;strasti, prepuštanju i boli.&nbsp;Kroz biografije triju velikih žena –&nbsp;Fride Kahlo, Dore&nbsp;Maar i Mileve Einstein, ova predstava otvara teme života u sjeni poznatih muškaraca te unutarnjih sukoba između razuma i osjećaja. Isplati li se prepustiti osjećajima i dopustiti nježnosti da upravlja našim postupcima, čak i onda kad nam prijeti razočaranje?Prelazeći iz likova ovih umjetnica i znanstvenice u vlastite osobne priče, glumice&nbsp;Mia Bujan, Dorotea Ilečić Sever i Ema Šunde, povlače paralele između pitanja za koja pretpostavljamo da su mučila te&nbsp;žene i onih s kojima se žene suočavaju danas. Jer, unatoč vremenskom odmaku, mnoge dvojbe ostaju jednako relevantne.&nbsp;Jedno od njih je i ostavlja li želja za uspjehom prostora za iskazivanje ranjivosti? Je li ranjivost uopće dopuštena “rogatim” djevojkama, djevojkama koje se bore za sebe neovisno o ograničenjima koja im se neprestano nameću?Kroz elemente kabarea, djevojke s rogovima suočavaju se s izazovima ženskog iskustva, koje u neprekidnoj težnji za sjajnom reprezentacijom često potiskuje vlastitu snagu nježnosti.Predstava se referira na tri romana&nbsp;Slavenke Drakulić&nbsp;objavljena u izdanju&nbsp;Frakture&nbsp;–&nbsp;Frida ili o boli,&nbsp;Dora i Minotaur&nbsp;te&nbsp;Mileva Einstein,&nbsp;teorija tuge. Navedeni naslovi moći će se kupiti nakon premijerne izvedbe uz popust od 20%, a autorica&nbsp;Slavenka Drakulić&nbsp;potpisat ce osobno svaki primjerak. <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/mbA0WEHQHto"></iframe>

K. Grubiša/ K. Leko: DJEVOJKE S ROGOVIMA

<ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera, 28.12.2024., MM centarTrajanje: 85 min Autor teksta:&nbsp;Rakan RushaidatRežija:&nbsp;Dražen KrešićDramaturgija:&nbsp;Filip RutićGlazbeni suradnik:&nbsp;Antun AleksaDizajn svjetla:&nbsp;Martin ŠatovićIgrajuAco –&nbsp;Rakan RushaidatMegi –&nbsp;Nikolina PrkačinPetar –&nbsp;Bernard Tomić Predstava “Slučajna smrt jednog redatelja” o teatru progovara iz njegove nulte pozicije – iz mraka pokusne dvorane gdje su svi potencijalni putevi još neistraženi i gdje pred autorskim timom zjapi zastrašujući niz mogućnosti. Što zapravo napraviti kada se može napraviti bilo što? Što kad se kazalište u kojem se glumci nalaze doima poput kakve kuće duhova, a čak se ni redatelj ne pojavljuje na probi? Kako se postaviti prema radu u iščekivanju početka samog procesa u kojem je hijerarhija naizgled nepostojeća ili se konstantno okreće naglavačke? Suočeni s tim pitanjima i uz upute koje su od redatelja dobili preko maila, troje glumaca polazi od niza zadanih referenci te improvizacija koje konstantno plešu na granici kazališnog i privatnog – ako takva granica uopće postoji. Oni su u potrazi za predstavom, ali slučajno istovremeno i bježe od nje. „U redu je krivo se izraziti. Jer se tako bar izražavamo. Isto je tako u redu donositi krive odluke. Jer tako barem nešto odlučujemo.“&nbsp;Aleksandar Hleb <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Wm9t0nERM2E"></iframe>

R. Rushaidat: SLUČAJNA SMRT JEDNOG REDATELJA&nbsp;

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera 24.1.2024. / Polukružna dvorana &amp;TD-a / Atrij &amp;TD-aRedatelj:&nbsp;Dražen KrešićAutor dramskog predloška:&nbsp;Vid LežDramaturginja i producentica:&nbsp;Katarina KrešićIgraju: Domagoj Ivanković, Igor Jurinić, Maruška Aras, Luka Knez, Tea Harčević, Goran Vučko / Ivan SimonAutori glazbe:&nbsp;Antun Aleksa, Vid Lež i Katarina KrešićKoreografkinja:&nbsp;Melisa BeqajScenograf:&nbsp;Martin ŠatovićKostimograf:&nbsp;Josip ĐerekOblikovatelj tona:&nbsp;Dino BrazzoduroAsistentica produkcije:&nbsp;Margareta IvošDizajner vizuala:&nbsp;Ivan StanišićFotografi:&nbsp;Mia Cvitković, Urh Pirc, Luka Dubroja i Martin ŠatovićKoprodukcija:&nbsp;Trupa OvoOno, RadioTeatar, Akademija dramske umjetnosti i Teatar &amp;TDTrajanje: 85 minPredstava je nastala kao diplomski ispit Katarine Krešić na studiju produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti na Akademiji dramske umjetnosti pod mentorstvom red. prof. art. Snježane Banović.Predstavu su podržali: Turistička zajednica Grada Zagreba, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu i Zaklada „Kultura nova“. Putujuća kazališna trupa&nbsp;OvoOno&nbsp;zavidnih glumačkih i glazbenih vještina pokušat će odigrati apsurdni dramski tekst „Kralj Ubu“ autora Alfreda Jarryja. Zbog prepirki i nadmetanja unutar trupe, ovaj put možda nećete saznati kako se iz okova&nbsp;Tate Ubuja&nbsp;oslobodio&nbsp;Satnik Sprdnjak,&nbsp;ali zato možete svjedočiti njihovom veličanstvenom neuspjehu.Putujuća trupa&nbsp;OvoOno&nbsp;skupina je profesionalaca koja hoda po sajmovima i igra predstave za groš, kunu, euro, sir, naramak drva ili što se već nađe. Šarolika lepeza karaktera predvođena je umjetničkim direktorom&nbsp;Sforzzandom,&nbsp;a u stopu ga prate prvakinja i diva&nbsp;Maruša,&nbsp;pakleni tandem&nbsp;Sven i Enzo&nbsp;(dežurni ljubavnici, vojnici i slično), siromašna vježbenica&nbsp;Marija&nbsp;(kojapo potrebi može biti i scenografija) te najnovija akvizicija trupe,&nbsp;Gordan.&nbsp;U Gordana se polažu velike nade, a zavidnog talenta i ambicije je itekako svjestan. I ne boji ih se pokazati.Ove sezone trupa se pozabavila kanonskim proto-avangardnim tekstom&nbsp;Kralj Ubu.&nbsp;Pseudo povijesna parodija ismijava društvo, njegovo uređenje i autoritete. Pogotovo autoritete. Pogotovo autoritete s velikom ambicijom. I ne boje se to pokazati. U sumanutom nastojanju da odigra ovu komediju, trupa OvoOno upada u kovitlac neplaniranih situacija koji ih torpedira u svim smjerovima odjednom. Što je ta trupa uopće i zna li išta o kazalištu ili nas samo pravi budalama? Ili baš želi da to mislimo? Što su sve spremni napraviti za malo aplauza vidi se u frankenštajnu od komada&nbsp;Ubu Ovo Ono! CJENIK USLUGA TRUPE OVOONO:Usluga CijenaKomedija s glazbenim dvotočkama………………. 52 ništavleraFrančezarija na balkonu…………………………… -6 ništavleraDernjava po rođendanima…………………………. 1 piva po decibeluSrednji servis………………………………………. srednje skupoEko predstava s recikliranim forama………………. duplo višeVege predstava bez safta…………………………… 0,5 l juhe od rajčiceŠtrihanje povijesti bolesti…………………………. 1 uvrijeđena gospođaEmajliranje šmira………………………………….. sjeme magičnog grahaZmiulja……………………………………………….. koliko treba <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/xau3RBMVylI"></iframe>

Kalendar evenata